Ne uspije li se čovjek zaposliti u svojoj struci ili je sadašnjim radnim mjestom nezadovoljan i poželi napredovati "investirajući" dalje u sebe, na raspolaganju su mu u Hrvatskoj programi prekvalifikacija, kao oblici cjeloživotnog obrazovanja koje se i u našoj zemlji naglašava kao način stjecanja dodatnih znanja i kompetencija potrebnih za povećanje šansi na tržištu rada. Štoviše, polaznicima polazi za rukom da se u tom, novom zanimanju i pronađu sebe, iako su prvotno imali potpuno različito formalno obrazovanje.

Pritisak okoline i dobre ocjene bile su jedan od razloga zašto je Suzana Kvesić odlučila upisati studij elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, no samo nekoliko godina rada u struci bile su joj dovoljne kako bi shvatila da su snovi ono najvažnije što treba slijediti, unatoč čuđenju okoline. Ova inženjerka elektrotehnike uvijek je sanjala o slastičarstvu, a još kao mala je skupljala recepte, knjige o kolačima i pekla ih za sve oko sebe.

"Sjećam se da sam svoj prvi, samostalni, kolač napravila sa 6 ili 7 godina dok još nisam znala ni čitati. Zamolila sam stariju sestru da mi čita recept iz mamine bilježnice, a ja sam to miksala. Sad vjerujem da sam pola sastojaka zaboravila staviti ili sam ih preskočila pa je kolač bio jako tvrd i jedva jestiv, ali mama i tata su bili oduševljeni i ja sam tada vjerovala da je to najbolji kolač na svijetu", prisjetila se Suzana Kvesić prvih koraka objašnjavajući kako je već tada znala da želi biti slastičarka, ali s obzirom na to da je tijekom školovanja bila odlična učenica to ju je odvuklo od prvotnog sna.

Vjerojatnost da upiše zanatsko zanimanje samim time je bila znatno smanjena, a njoj se u elektrotehnici svidjela preciznost, kreativnost, usredotočenost, inovativnost i neočekivanost. Možda isto ono što koje krije i slastičarstvo, objasnila je Kvesić. Shodno evidenciji Zavoda za zapošljavanje potražnja za inženjerima elektrotehnike je konstantna, a upravo deficitarnost Suzani Kvesić omogućila je da se po završetku fakulteta zaposli u struci. Ali, nastavila je sanjati o slastičarstvu.

Konstantno usvajanje inovacija
Voditeljica odjela za upise s američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology, Ivana Silić, objašnjava kako se u praksi učenici koji biraju fakultet ne vode osobnim stremljenjima o budućem životu, već fakultet često biraju tako da idu na onaj koji je najteže upisati, samo zato što mogu. Naša sugovornica je napravila svojevrstan 'klik'.

"Kada radite posao zato što je to vaša potreba, onda tu nema sreće i zadovoljstva. Na kraju shvatiš da olako shvaćaš život i puštaš ga da prolazi pored tebe kao da si ti sporedan u cijeloj priči", rekla je Kvesić dodajući kako je paralelno sve više vremena posvećivala izradi slastica, a napokon se odlučila i napraviti preokret i posvetiti se samo onome što voli. Unatoč sigurnom poslu i stručnoj spremi koja joj je omogućavala prihode dostatne za siguran život upisala je prekvalifikaciju. Bila je to samo odskočna daska koja joj je pomogla da lakše uđe u profesionalne slastičarske vode. "Imala sam sreće što sam zanat učila od najboljih kuhara; to mi je pomoglo u vlastitoj izgradnji i budućoj karijeri", kaže Suzana i dodaje da su osobine potrebne prilikom upisivanja elektrotehnike one koje bi trebao imati svaki slastičar. Trenutačno je zaposlena kao chefica slastičarnice u jednom u najboljih hrvatskih restorana.

Kako je predana poslu, radi i kao konzultantica za slastice po Hrvatskoj, a uz sve to predaje slastičarstvo na studiju gastronomije i Pučkom učilištu. U svim zanimanjima je, dakle, važno cjeloživotno obrazovanje čega je svjesna i Suzana koja često odlazi na dodatne edukacije.  "Tehnologija brzo napreduje, javljaju se novi proizvodi, nove tehnike izrade slastica i obrade namirnica, ali i razne druge inovacije koje morate konstantno usvajati ili barem biti upoznati s njima kako biste ostali na vrhu i bili konkurentni na tržištu", ističe. Trenutačno je okupirana raznim projektima i suradnjama, stoga joj otvaranje slastičarnice nije primarni plan, no nada se da će jednog dana i to doći na red.

"Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Smatram da je za svaki posao bitno da uz znanje, upornost i talent uključite srce i vjerujete u to što radite. Ako volite svoj posao i dobro ga radite, trebat će vas jer ste vi u svom poslu najbolji, a onda je i uspjeh zagarantiran", misao je vodilja mlade slastičarke. Godišnje, kažu iz Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, istim ili sličnim putem pođe i 1000 osoba koje upišu neki od verificiranih programa kako bi stekli novo zanimanje. U 2018. oko 300 polaznika prekvalificiralo se na razini srednje stručne spreme, a aktualni su i programi osposobljavanja i usavršavanja. Suzana Kvesić upisala je prekvalifikaciju za slastičara, a na taj korak se odlučila, kaže, zato što smatra da se lakše prezentirati s diplomom, ali i zbog novih vještina koje može dobiti učeći od stručnjaka. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Prema navodima iz POU Zagreb, prekvalifikacije za zanimanje kuhar i slastičar već godinama su najtraženije, a glavni motiv tome je brzo pronalaženje posla. "Neki polaznici već tijekom prekvalifikacije dobiju posao jer je velik interes poslodavaca koji nam se izravno javljaju i traže polaznike. U ova dva zanimanja upisuju se oni koji su odlučili napustiti posao kojim su se bavili i pokrenuti vlastiti te tako hobi i ljubav prema kuhanju i pripremi slastica pretvoriti u novo zanimanje, rekla je Službenica za informiranje Snježana Zbukvić Ožbolt, a posebno ističe kako je upravo u zanimanjima za kuhara i slastičara oko 60 posto polaznika s visokom stručnom spremom.

Osposobljavanje i usavršavanje
Najtraženiji programi osposobljavanja su, prema evidenciji zagrebačkoga POU: ECDL operateri (ECDL je Europska računalna diploma, međunarodno priznata potvrda informatičke pismenosti), administratori, njegovatelji, gerontodomaćice i pomoćnici u nastavi. Povećani interes je za frigomehaničare i montere suhe gradnje te za zanimanja iz sektora ugostiteljstva: osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju kuhar i u zanimanju konobar.

Najtraženiji programi usavršavanja su programi za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, voditelja projektnog ciklusa i za ECDL specijalista. "Interes za upis u prvi razred odmah po završetku osnovne škole i s navršenih 15 godina prisutan je već godinama i konstantan je. Mi smo prvi odabir učenicima sportašima i glazbenicima jer im naš oblik izvođenja nastave omogućava usklađivanje svih obveza", zaključila je Snježana Zbukvić Ožbolt iz POUZ-a.

Vertikalna prohodnost – omogućen je upis na studij

Najtraženiji program tehničara za računalstvo
Prema podacima koje nam je ustupio POUZ, najtraženiji četverogodišnji srednjoškolski programi prekvalifikacija za mlade sa završenom trogodišnjom srednjom školom su tehničar za računalstvo i upravni referent. "Prekvalifikaciju za tehničara za računalstvo biraju mladi koji se nisu uspjeli zaposliti nakon završene srednje škole i koji imaju interes za poslove u sektoru elektrotehnike i računalstva. Ovaj program omogućuje im i vertikalnu prohodnost, tj. upis na studij", objašnjava Zbukvić Ožbolt iz Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, najveće takve ustanove u Hrvatskoj.