Udrugu bosanskih Hrvata Prsten osnovala je 2005. u Zagrebu skupina uspješnih poduzetnika podrijetlom iz BiH, s misijom lobiranja i povezivanja svojih dviju domovina. Od 2014. u okviru Prstena djeluje i Klub poduzetnika, koji je od osnutka vodio Marko Pipunić, a nedavno je za novog predsjednika izabran Ivica Nuić, zagrebački poduzetnik rođen u Konjicu.

Kakvi su planovi novog predsjednika Kluba poduzetnika?

Naša glavna zadaća je povezivanje i jačanje zajedničkog djelovanja tvrtki članica Udruge Prsten – trenutačno radimo na donošenju konkretnih mjera i programa za naredno razdoblje. Ključni zadaci su da jedni drugima pomažemo kako bi svaka od tvrtki članica bila što uspješnija. S druge strane, poduzetnicima iz BiH otvaramo ona vrata u RH koja sami ne bi mogli otvoriti. Također, angažirani smo u gospodarskim pitanjima općenito. Primjerice, lani smo organizirali vrlo uspješni Hrvatski gospodarski forum u HGK, te upravo radimo na istom projektu za ovu godinu.

Trenutačno smo svi angažirani, pa tako i ja osobno, oko otvorenja konzulata RH u Vitezu, te istodobno i otvorenja naše sestrinske udruge u BiH, također u Vitezu. Kao što je i najavljeno, planirano je da najkasnije do početka travnja budu otvoreni konzulati RH u Vitezu i Livnu. Samo u Srednjoj Bosni ima 140.000 Hrvata i logično je da ti ljudi dobiju mjesto gdje mogu riješiti svoje administrativne probleme. Otvaranje tih dvaju konzulata inicirala je upravo udruga Prsten, preko Vlade RH, jer u BiH postoji jako malo izbornih mjesta za birače na izborima za Sabor RH, što dovodi do lošeg odziva. Nije lako glasati ako radite za 600 maraka mjesečno i morate putovati autobusom 60 kilometara do birališta. U BiH oko 90 posto Hrvata ima dvojno državljanstvo i treba im se omogućiti što lakše sudjelovanje na izborima.

Koliko članova okuplja Prsten?

Klub poduzetnika okuplja oko 200 tvrtki, a udruga ima 3500 članova, tvrtki i pojedinaca. Najveći dio naših članova potječe iz BiH i aktivnosti uglavnom usmjeravamo prema ljudima i tvrtkama u BiH, jer to je jedna od dviju domovina koje imamo. Cilj Prstena je postati krovna udruga svih Hrvata u Republici Hrvatskoj koji su porijeklom iz BiH ili koji imaju zajedničke ciljeve s našom udrugom. S druge strane, ono na što smo posebno ponosni je i naša zaklada, koja je dosad stipendirala više od 120 studenata, a neki su stipendisti već i sami krenuli sa svojim biznisima. Svake godine uspijevamo povećati broj studenata koje stipendiramo. Za mjesec-dva Udruga će otvoriti naše nove prostorije na početku Gajeve ulice u Zagrebu, pa ćemo imati i adekvatno mjesto za okupljanja i dogovore.

Kako se Prsten financira?

Isključivo vlastitim novcem, mi okupljamo samo privatne tvrtke i svi smo spremni izdvojiti sredstva za društvene potrebe. Novac daju naši sponzori, članovi kluba i dobrotvori. Udruga ima godišnji prihod od 1,5 milijuna kuna, toliko treba za naše troškove i za zakladu, i ta sredstva dolaze od naših članica. Imamo veliki gospodarski potencijal, prihodi naših članica čine oko 5,5 posto BDP-a Republike Hrvatske. U našim kompanijama zapošljavamo više od 10.000 ljudi. Svatko daje koliko može, a sve veći dio ćemo ubuduće osigurati koristeći sinergijski potencijal naših članica. Zajednički nastupamo na tržištu, pa dobivamo i bolje uvjete kod dobavljača.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Klub poduzetnika ima i portal, koji funkcionira kao burza roba i usluga?

Taj je portal središnje mjesto razmjene dobara i usluga, to je zbilja sjajan alat za stvaranje našeg internog tržišta i funkcionira sve bolje. Portal nas interno informira o potrebama, investicijama, pružanju određenih usluga, daje opis djelatnosti svakog pojedinog člana i informira o tome tko što može pružiti. A ta suradnja značajno utječe na naše zbližavanje i umrežavanje. Što god možemo nabavljamo jedni od drugih, a tek onda idemo prema vani.

Koji su najvažniji članovi Kluba?

Teško mi je nekoga izdvojiti od naših članica – riječ je o mahom stabilnim, razvojno orijentiranim tvrtkama sa znatnim investicijskim potencijalima. Primjerice, tvrtka Žito Marka Pipunića je samo lani uložila 900 milijuna kuna u četiri tvornice za preradu i proizvodnju mesa, Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak, značajno investira u turizam, tvrtke M-san Stipe Matića i KFK Marka Rašića ulažu u nove proizvodne pogone, Stanić grupa u BiH ulaže u tvornicu za punjenje bezalkoholnih pića…

Naravno, tu su i desetine malih i srednjih poduzetnika. Svi ti ljudi su dugo u biznisu, vrijedni su, sami su sve napravili, iz garaže ili s livade, a Pipunić i iz izbjeglištva. Iza nas nema privatizacijskih afera, nama nitko ništa nije poklonio. S takvim ljudima morate uspjeti.

Kako sve RH može pomoći Hrvatima u BiH?

Republika Hrvatska, koja po svom Ustavu vodi brigu i o Hrvatima u BiH, mogla bi puno više činiti na realizaciji projekata na područjima gdje žive Hrvati u BiH, a najbolje im možemo pomoći otvaranjem radnih mjesta.

Primjerice, HEP ima ogroman potencijal, s trenutačnih dvije do tri milijarde kuna godišnje dobiti morao bi ulagati u čitavoj regiji i tako postati lider u proizvodnji, transportu i prodaji električne energije u susjednim zemljama, pa tako i u BiH. Tako bi se stvorila nova radna mjesta i najbolje moglo pomoći ljudima. Ima tu još potencijala poput Aluminija Mostar, a i poljoprivreda je iznimna prilika za ulaganje i razvoj. Vrijeme je da Vlada RH odredi nacionalnu strategiju. Ne možemo stalno mijenjati nacionalnu energetsku i svaku drugu strategiju, uključujući i strategiju prema BiH. Mi nakon svakih izbora krećemo sve iznova, a imamo sjajne ljude i institucije. Moraš znati što ćeš sa sobom, koja ti je ideja, inače nikamo nećeš stići.

Važno je reći kako nitko ne traži da se nešto poklanja. Ne zaboravite da je BiH naš najvažniji vanjskotrgovinski partner, iz RH se u BiH godišnje izveze robe i usluga za 1,55 milijardi eura, a uveze se niti pola od toga, za oko 700 milijuna eura. Neke stvari treba demistificirati – ulaganjem u konkretne projekte i programe u BiH Hrvatska pomaže i sama sebi, jer je pitanje gdje bi sve te robe i usluge našle tržište da nema BiH.

Koliko su ljudi članovi Prstena zaposlili u BiH?

Već godinama naše tvrtke imaju svoje podružnice od Sarajeva i Mostara do Kiseljaka, Kreševa, Viteza, Dervente i Odžaka, i tu ukupno zapošljavamo više od 2500 ljudi. Nemojmo biti u zabludi, tamo gdje investiraju Bošnjaci zapošljavaju se Bošnjaci, kao što i Srbi zapošljavaju Srbe. I zato mi sami moramo stvoriti uvjete za preživljavanje Hrvata u BiH, a to nam je nužna konkretna i snažna gospodarska aktivnost.

Od tih 2500 zaposlenih u BiH, koliko otpada na Republiku Srpsku?

U RS ukupno imamo 580 zaposlenih, a najviše ih zapošljava M-san i to u Derventi i okolici, krajevima koji su imali najveći egzodus Hrvata. M-san je na tom području puno investirao, i to u poljoprivredu, kupili su puno zemlje.

Na žalost, naši se ljudi u taj bogati, ravničarski kraj, s odličnim uvjetima za razvoj gospodarstva, gotovo uopće ne vraćaju, već i dalje odlaze, iako mi činimo što god možemo da tamo ostanu.

Uz rat i politiku, sad i ekonomska kriza pojačava iseljavanje?

Svi se iseljavaju iz BiH, sva tri naroda, iako su Hrvati u nešto boljoj poziciji, jer u srednjoj Bosni imaju neke sjajne tvrtke, kao što je FIS s gotovo 5000 zaposlenih, ili primjerice Economic. Bio sam tamo na jednom skupu, smrznete se kad čujete brojke koliko ti ljudi izvoze, a žive u tako teškim uvjetima, koji su ih, kako Bosanci kažu, ‘izbirikali’, izoštrili.

Hrvati u BiH znaju što žele, glavni su predvodnici europskog puta, jer znaju da ih jedino institucije EU mogu zaštititi. Ovako su na vjetrometini, jer jedni imaju zaštitu u Moskvi, drugi u Istanbulu, a Hrvati u BiH nemaju nikoga. Plan je da BiH uđe u EU do 2025. godine. To bi smanjilo tenzije, ojačalo vladavinu prava, nestat će dio institucija ovog nametnutog protektorata – EU je jedini način da se uspostavi trajni mir i da se ljudima omogući normalan život. Trebamo svi surađivati, evo sada su branitelji iz HVO-a i Armije Bih zajedno sjeli na barikade i rekli dosta.

Osnivači Prstena bili su poduzetnici iz bosanske Posavine, kao što su Pavo Zubak i Tomislav Antunović. Okuplja li udruga i dalje uglavnom ljude iz tog kraja?

Prsten je danas daleko više od Posavine i okuplja ljude podrijetlom iz čitave BiH. Granice nas ne ograničavaju. Kad formiramo i sestrinsku udrugu u Vitezu ojačat ćemo djelovanje po čitavoj BiH.