Iako se Lepoglava od svog nastanka u srednjem vijeku pa sve do sredine 19. stoljeća razvijala kao religijski i znanstveni centar, odluka austrougarskih vlasti od 1854. da dotadašnji pavlinski samostan, koji je dugo vremena bio i svojevrsno sveučilište, pretvori u zatvor, obilježava taj zagorski gradić u Varaždinskoj županiji sve do današnjih dana.
Gotovo da nema značajnijeg hrvatskog političara u proteklih stotinjak godina koji nije robijao u Lepoglavi, najpoznatiji su svakako Franjo Tuđman i Alojzije Stepinac.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu