Zbog krize Agrokora neke će se srednje i manje tvrtke, dobavljači koncerna, naći u velikim problemima u poslovanju zbog čega ih najvjerojatnije čekaju i postupci predstečajne nagodbe. Zato bi Vlada trebala intervenirati u Stečajni zakon tako da se njime, kao i u lex Agrokoru, uvede institut najstarije tražbine koji daje prednost kreditorima u namirenju, upozorio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka na radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.

‘Kriza neće stati. Širi se po sustavu koncentričnih krugova’, rekao je Prka. Intervenciju u Stečajni zakon smatra potrebnom kako bi banke tim kompanijama osigurale kredite za lakše prevladavanje krize. 
Na HUP-ovom radnom ručku gostovao je i premijer Andrej Plenković u pratnji potpredsjednice Martine Dalić te ministara financija Zdravka Marića, ministara rada i mirovinskoga sustava, Tomislava Ćorića; ministara zdravstva, Milana Kujundžića te ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nade Murganić. Ključne teme razgovora odnosile su se na trenutno stanje hrvatskog gospodarstva, nužnost provođenja sveobuhvatnih reformi te važnost socijalnog dijaloga. 

“Vlada se u rješavanje krize oko Agrokora uključila odgovorno, gledajući širu i dugoročniju sliku. U kratkom je vremenu pripremila zakon koji joj je otvorio mogućnost da se aktivno uključi u stabilizaciju poslovanja Agrokora. Takav pristup rješavanju neočekivanog problema i brzo rastuće krize nemamo priliku često gledati kada su u pitanju hrvatske Vlade. To nas dodatno ohrabruje”, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja. Predsjednica HUP-a osvrnula se i na ulogu poslodavaca u provođenju reformi te nužnost ostvarenja kvalitetnog socijalnog dijaloga. 

Ivan Bračić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika u svom je govoru naglasio kako “iako  tema Agrokora ne smije zasjeniti ostale važne teme za hrvatske poduzetnike, važno je istaknuti da su upravo u ovoj situaciji po prvi puta mali i srednji poduzetnici došli u središte fokusa jedne hrvatske Vlade. Gospodarska kriza koja je, nadamo se iza nas, ugasila je u malom i srednjem poduzetništvu oko 80.000 radnih mjesta.

Istraživanja pokazuju da je za otvorenje dodatnih 1% radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima u EU potrebno kroz makroekonomske mjere osigurati rast realnog BDP-a od 1,1%. Znači, rast BDP-a od 1,1% generira rast broja zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu od blizu 6000. Hrvatskim poduzetnicima je i dalje velik izazov jačati svoju konkurentnost, stoga se nadamo brzoj provedbi ostalih nužnih reformi i nastavku stabilnosti političkog okruženja kako bismo kao društvo postigli još bolje rezultate”. 

Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković istaknuo je kao je “politička stabilnost zemlje temeljna poruka koju želimo poslati javnosti, posebno kao odmak od turbulentne 2016. godine. Za postizanje veće konkurentnosti ključna je upravo ta pretpostavka, kao i za otvaranje novih radnih mjesta, veći rast i razvoj gospodarstva”. 

Premijer se također u svom govoru osvrnuo i na situaciju u Agrokoru. “Rješenje ovog problema nismo mogli sagledati u okviru dostupnih zakonskih rješenja. Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera. Sve što je Vlada napravila radila je u cilju stabilnosti i pronalaženja najboljeg rješenja u najbržem mogućem roku, onog rješenja koje će spriječiti neželjene lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu”, naglasio je Plenković.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost