Država pokupi sav novac iz banaka i zato banke ne moraju riskirati dajući  kredite već imaju siguran plasman, poruka je Borislava Škegre, kojom je opisao srž problema u financiranju ulaganja.

"Ni građani koji bi trebali biti kupci proizvoda ni tvrtke koje bi širile poslovanje zbog države i njezinih apetita ne mogu doći do kredita. Država je opet uzela šest milijardi kuna s domaćeg tržišta", upozorio je Škegro, ali "to nikoga ne zabrinjava, a zapravo uzrokuje zastoj na terenu". Financiranje kreditima i dalje je najčešći oblik financiranja ulaganja u Hrvatskoj i zbog skepse domaćih poduzetnika prema alternativnim oblicima kapitala. Na raspravi u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavljena je analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike prema kojoj je jasno vidljivo da poduzetnici ne žele izgubiti kontrolu u vlasništvu nad tvrtkom, ali i imaju strah od rasta.

Analiza je pokazala i da su tri najveća fonda na tržištu realizirala 22 ulaganja ukupne vrijednosti gotovo 900 milijuna kuna uz vrijednost prosječnog ulaganja od 41 milijun. "Prostor između tri-četiri milijuna s jedne i 20-ak mil. kn kapitala u uloženog u tvrtke ne pokriva nitko. Barem ne sustavno. Stoga možemo govoriti o investicijskoj rupi, figurativno između dva i 20 milijuna kuna. Poduzetnici su u njoj prepušteni sami sebi i snalaženju s prirodno opreznim bankama", zaključuje Šonje. To bi se uskoro moglo promijeniti jer ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras najavljuje fond u suradnji sa Svjetskom bankom od 150 milijuna kuna, a iz EU fondova osigurat će se 310 milijuna eura za taj sektor.

"Mali i srednji poduzetnici zaposlili su gotovo 26 tisuća novih radnika, zabilježili su znatan rast prihoda i investicija. Za taj je uspjeh dijelom zaslužna i ova Vlada s programima od bespovratnih poticaja, kreditnih programa do jamstava", istaknuo je Maras. S njegovom se ocjenom nije  složio Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji je upozorio na to da je tijekom krize u tom sektoru ugašeno 70.000 radnih mjesta te da je danas 9000 obrta manje nego na početku krize.

"Mogu se na prezentacijama vrtjeti milijarde, ali to nije realnost. Poduzetnici moraju samo preuzeti rizik, dok ih političari u pokušaju da se izreklamiraju uvjeravaju da ga nema", poručio je Lovrić istaknuvši da 90% malih poduzetnika uopće ne razumije ni što su fondovi rizičnog kapitala. Možda bi im lakše bilo surađivati s privatnim ulagačima ili poslovnim anđelima, među kojima su i tri iskusna bivša bankara Franjo Luković, Zdenko Adrović te Petar Radaković. Oni su raspoloženi ulagati, ali država bi, kako je naglasio Adrović, trebala potaknuti ulaganja uklanjajući porezne zapreke. "Ako uložim u tvrtku kreditom, moram platiti PDV na kamate, a potom i porez na dohodak na prihode od ulaganja. To odbija ulagače", upozorio je Adrović.