Marijana Šarolić Robić, odvjetnica specijalizirana u polju trgovačkog prava i financija, bavi se i rodnim pravom.

Predsjednica je lani osnovane udruge Professional Women's Networka Zagreb (PWN) i promiče rodnu ravnopravnost te izvrsnost žena i muškaraca u poslovnom svijetu. PWN Zagreb 28. je podružnica udruge PWN Global koja djeluje u 12 zemalja svijeta. Marijana Šarolić Robić u razgovoru za Poslovni dnevnik komentira važnost rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu, kakvo je stanje u Hrvatskoj i svijetu te opisuje situaciju u domaćim kompanijama.

Kakva je kod nas situacija s rodnom ravnopravnošću te omjeru žena i muškaraca u poslovnom svijetu? Kaska li Hrvatska za razvijenima?
Kada govorimo o ravnopravnosti muškaraca i žena u poslovnom svijetu ne možemo biti zadovoljni. U upravama vodećih hrvatskih tvrtki na Zagrebačkoj burzi samo je oko 17 posto žena, kako je pokazao posljednji CROBEX Indeks žena. Nažalost, čak i tako niska brojka je još niža u odnosu na 2016. kada je bila iznad 20 posto. To nije slučaj samo u Hrvatskoj i globalni je napredak u povećanju zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama vrlo spor. Prema izvješću Europske komisije iz 2016. najviše je žena u upravama u Francuskoj (37 posto), Švedskoj (36 posto), Italiji (30 posto) i Finskoj (29,8 posto). Ove su zemlje, uz Nizozemsku zabilježile i najveći rast udjela žena u upravama u godinu dana. Hrvatska je lani bila u rangu sa Španjolskom i Austrijom te ispod prosjeka EU od 23,3 posto. Osim u zastupljenosti na upravljačkim pozicijama, postoji nejednakost žena i muškaraca i po zaradi. U tom pogledu Hrvatska je, međutim, među boljima u EU. Nedavne Eurostatove statistike pokazuju da žene u Hrvatskoj zarađuju u prosjeku 10,4 posto manje od muškaraca, dok je u EU prosjek 16,3 posto manje. Najveći je jaz u Estoniji, Češkoj i Njemačkoj, a najmanji u Italiji, Luksemburgu i Rumunjskoj.

Na koji način vaša udruga djeluje u osnaživanju žena u poslovnom svijetu? 
Naša udruga svojim aktivnostima promiče teme koje dovode do rasta broja žena na upravljačkim pozicijama te promiče kulturu dijaloga i otvara mogućnost razgovora o razlozima zbog kojih je broj žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj takav kakav je. Svojim radom pokušavamo dijeliti uspješne priče i žena i muškaraca koji promiču i u svakodnevnom profesionalnom životu žive tzv. 'gender balanced leadership' te dobre poslovne prakse kojih ima puno u hrvatskim tvrtkama. Raznolikost u svakom pogledu pa tako i rodna pridonosi boljim rezultatima kompanija te boljoj radnoj atmosferi.

Koje biste najvažnije rezultate istaknuli u prvoj godini rada?
Jako smo ponosni na naše rezultate imajući na umu da smo neprofitna i volonterska organizacija. Prepoznati smo od niza uspješnih kompanija kao što su Selectio, Valamar, PWC Hrvatska, Metro Cash and Carry Hrvatska, LQ te britanske, švedske i američke ambasade i udruga koje promiču pitanja rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu. Uspješni profesionalci poput Matije Žulja iz Agrivija, Urške Sršen iz Bellabeata, Marca Carene iz Metro Cash and Carry Hrvatska podijelili su s nama i sudionicima naših događaja svoja iskustva i dobre poslovne prakse. 

I dalje je vrlo malo žena na upravljačkim pozicijama u kompanijama. Kako se to može promijeniti?
Jedino aktivnim angažmanom svih uključenih (poslodavca, radnika uprave i civilnog društva) u proces može se promijeniti struktura nabolje. Ustanoviti trenutno stanje, obvezati se od najviših struktura kompanija poput nadzornog odbora i uprava na aktivnu politiku promicanja 'gender balanced leadershipa' te mjeriti postignute rezultate i komunicirati uspješne priče. Na razini svakog od nas trebamo raditi na osvještavanju predrasuda te mijenjati stav i kulturu.

Koliko su takve rodne ravnopravnosti svjesni u domaćim tvrtkama? Zašto je ona važna i u čemu se očituje?
Hrvatske kompanije su svjesne važnosti rodne ravnopravnosti i rade u manjoj ili većoj mjeri na njoj, ali svakako nedostaje sustavno praćenje na razini samih kompanija o poduzetim mjerama i postignutim rezultatima te da se između kompanija dobre priče ne dijele. Upravo tu PWN Zagreb vidi svoju priliku pomoći i poduprijeti njihova nastojanja.

Možete li usporediti domaće tvrtke i međunarodne koje posluju i kod nas? Ima li razlike?
Uočili smo da nije pitanje u porijeklu vlasništva nad kompanijom već je odgovor u veličini kompanije, nebitno je li hrvatska ili strana. Veće kompanije su u pravilu unutar odjela za upravljanje ljudskim resursima već osvijestile u određenoj mjeri potrebu različitosti i njihove aktivne promocije, dok se u manjim kompanijama ne stignu u toj mjeri baviti i tom tematikom.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?