Ekonomija se danas ne može dijeliti na novu i staru nego samo na uspješnu i neuspješnu, zaključak je panela "Old Economy meets New Economy" koji se održao u četvrtak u sklopu Skupštine Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu. Adrian Ježina iz Siemensa ističe da se nova ekonomija uglavnom veže uz startupe i inovacije, no da je inovacija oduvijek bilo, kao i fleksibilnih malih tvrtki. 

Inovacije oduvijek nužne
"Možda se startup prije nije zvao tako, ali inovacije su uvijek bile nužne za uspjeh na tržištu. Sada je samo pitanje akceleracije, odnosno da se danas više unaprijedi znanje u godini nego što je to bilo u proteklih tisuću godina. U Top10 najvećih tvrtki današnjice, većina je njih iz IT-a.  Promjene su velike te, za primjer, jedan Airbnb je najveća turistička tvrtka na svijetu, a nema niti jedan hotel. Preko WhatsUpa danas prođe više poruka nego preko svih telefonskih operatera u svijetu zajedno. Snaga Ubera i Facebooka je ogromna. To su promjene kojima se moramo prilagoditi ili nas neće biti na tržištu", kazao je Ježina.  Da su inovacije važne slaže se i Richard Bryce, direktor Bayera u Hrvatskoj. Iako dolazi iz tvrtke stare 150 godina koja zapošljava više od 115 tisuća ljudi i godišnje okreće gotovo 50 milijardi eura, svjestan je da bez inovacija nema budućnosti.

 "Mi smo preveliki sustav da bismo sami radili posao startupova, ali zato produktivno surađujemo s nizom inkubatora iz kojih crpimo novo znanje i ideje. Farmacija i proizvodnja hrane, naši glavni sektori, se digitaliziraju i za pet godina će trendovi biti sasvim drukčiji nego danas", kaže Bryce. Na panelu su predstavljeni i uspješni hrvatski startupi od kojih su neki već postali ozbiljne tvrtke.

I dok se MyBeeLine, koji razvija sustav za pčelarstvo još probija i traži investitore, Agrivi i Rimac automobili su već etablirane tvrtke s 30, odnosno više od 200 zaposlenih. Aco Momčilović, direktor ljudskih potencijala u Rimcu, ističe da su oni davno prerasli startup, ali da su zadržali kulturu startupa koja znači glad za inovacijama.  Na tom tragu je i kutinski Agrivi koji je razvio softver za upravljanje farmama, a koji se na 19 jezika prodaje u 150 zemalja svijeta gdje imaju više od 40 tisuća korisnika. Mate Knezović iz Agrivija ističe da su zbog poslovnih  razloga morali preselite sjedište u London, no da se čitav biznis razvija u Hrvatskoj.  

Zašto je Njemačka jaka
Iako su se svi složili da su inovacije nužne, prevladao je stav da startupi ipak ne mogu biti pokretač razvoja nacionalne ekonomije. Najizričitiji je u tome bio Marko Pipunić, osnivač i direktor osječke tvrtke Žito. "Njemačka je vrlo uspješna zemlja, Hrvatska baš i nije. Njemačka je ovdje predstavljena kroz Siemens i Bayer, a Hrvatska kroz startupe, a što dovoljno govori o stupnju našeg razvoja. Startupi su pozitivne priče za mlade poduzetnike koji razvijaju nešto novo, uče o poduzetništvu te pritom nešto i zarade.

No, da će startup pokrenuti Hrvatsku je demagogija. Nama trebaju veliki sustavi koji će stvarati vrijednost, zapošljavati ljude i plaćati poreze", kazao je Pipunić. I ostali su se uglavnom složili da Hrvatska danas nije poticajna sredina za razvoj poduzetništva, bilo velikog, ili startupa koji redom odlaze na Zapad zbog pravne i financijske nesigurnosti u Hrvatskoj. Uz to, u našoj zemlji je sve vidljiviji i nedostatak kvalificiranih stručnjaka. "Ako želite sutra otvoriti pogon za koji vam treba 30 inženjera, to jednostavno ne možete jer ih nema i ne znam gdje ih naći. Kad kod nas ne žele ostati ni izbjeglice, teško je očekivati da ćemo privući inženjere iz ostalih zemalja Europe, kaže Ježina.