Točno je, u finišu smo s tom inicijativom.

Klaster Slavonska jabuka, u kojemu je 60 voćara, čime ispunjavamo kriterij od minimalno pet članova s godišnjim prihodom pet milijuna kuna, proizvođačku organizaciju bi mogao osnovati takoreći sutra, no prihvatili smo prijedlog naše Osječko-baranjske županije da uz voćare uključimo i sve zainteresirane proizvođače povrća. Već je desetak udruga koje proizvode lješnjake, aroniju, marelice, kupus, češnjak i krumpir iskazalo pripravnost pridruživanja projektu.         

S proizvođačkim organizacijama lakše se dolazi do izdašnih potpora iz EU fondova, Hrvatska ih ima tek dvije, što je uzrok?  
Prije tri godine Ministarstvo poljoprivrede iniciralo je pilot projekt osnivanja tri regionalne proizvođačke organizacije što je s obzirom na proizvodnju i konfiguraciju teritorija najbolji model. No, nije se daleko odmaklo. Umjesto da nas državna administracija servisira, pruži nam potporu čujemo samo prigovore da se ne želimo udruživati. Bio sam u Pescari čija je proizvođačka organizacija s mladim krumpirom osvojila tržište EU, dok su gradili infrastrukturu izmijenila su se tri gradonačelnika iz različitih stranaka, nijedan nije zakočio projekt, svi su ih pomagali, to je kod nas nezamislivo.

Što su prioriteti koje planirate realizirati? 
Procjenjujemo da bi urod jabuka i ove godine mogao biti oko 120.000 tona, imamo hladnjače za tek 40 tisuća tona. Izgradnja regionalnog distribucijskog centra s rashladnim objektom prva je obveza, a ruralni razvoj dobra je podloga. Mogućnosti su goleme, podsjetit ću samo da svaki hektar voćnjaka otvara pet radnih mjesta. Želimo uspostaviti i pravednije odnose na tržištu, smanjiti pritiske trgovaca.