To je dobra vijest, a stiže poslije svega što smo proživjeli u proteklih 20-ak godina, od nezakonitosti u privatizacijama do novijih pravosudnih korupcijskih slučajeva.

Ujedno, znak je koji doista može probuditi optimizam u Hrvata, tim više što se za iduću godinu očekuje rast od jedan posto, i to u negativnim uvjetima visoke porezne presije i skupe javne admistracije, dok pritom još uvijek nije napravljen nijedan značajan reformski rez. 

Slažete li se s ocjenom MMF-a da novu vlast odmah na početku mandata čeka vrlo važna, još nezavršena agenda strukturnih reformi, poglavno onih u javnom sektoru, od reforme jedinica lokalne uprave i samouprave do restrukturiranja javnih poduzeća?  
Uspostavljanje ravnoteže između javne potrošnje, tog glavnog kočničara gospodarskog prosperiteta, i s druge strane realne ekonomije, glavna je zadaća nove vlade. Stoga je restrukturiranje kompletnog javnog sektora u idućoj godini prioritetno za oporavak hrvatskog gospodarstva. Usto, treba i privatizirati sve što se može. Ogromni resursi ne rade dobro jer su u državnim rukama.

Znakovi oporavka zabilježeni su zbog pozitivnih kretanja u osobnoj potrošnji, stabilizaciji stanja na tržištu rada, a posebice rastu izvoza i izravnih stranih ulaganja. No, prognoze ukazuju na postupni oporavak uz stope rasta u idućim godinama od 1,5 do 2%. Je li moguć i brži rast? 
Veće stope rasta nisu moguće sve dok se doista ne ostvare strukturne reforme u javnoj potrošnji. Naime, strana ulaganja pojavit će se tek kad se postignu uvjeti na tržištu da se može oploditi kapital. Do tog trenutka moguće je očekivati i velik otpor reformama, poglavito od strane sindikata koji ne shvaćaju izazove konkurentnosti, niti poziciju poduzetnika i investitora, a previše su na socijalistički način fokusirani na zaštitu previskih radničkih prava.