Ivica Katić odnedavno je na čelu Upravnog odjela za gospodarstvo i obrtništvo Grada Zadra, a u intervjuu za Poslovni dnevnik govori o stanju poduzetništva u tom gradu, te mjerama kojima gradska uprava potiče njegov razvoj i gospodarski rast.

Na koje načine grad Zadar pomaže svoje poduzetnike i obrtnike?

Grad Zadar pomaže svoje poduzetnike i obrtnike direktno i indirektno tj. na mnogo načina provođenjem više mjera i aktivnosti. Od 2009. godine provodimo program subvencioniranja kamata na kredite poduzetnicima u svrhu refinanciranja postojećih obveza, ulaganja u razvoj djelatnosti i poticanje novog zapošljavanja. Krediti su dostupni u rasponu od 50.000,00 -500.000,00 kuna s kamatnom stopom od 8 posto s time da kamate za poduzetnike iznose 4 posto jer Grad Zadar subvencionira kamatnu stopu od 4 posto. Od početka provođenja ove kreditne linije do danas grad Zadar je izdvojio ukupno 1.297.639 kuna. Do sada je ukupno obrađeno 114 zahtjeva, odobreno je 50 zahtjeva te je plasirano 17.139.750 kuna kredita.

Što je s poljoprivrednicima i ribarima? Oni su također važan dio zadarske ekonomije?

Njima je namijenjen program poticaja poljoprivrednim gospodarstvima koji provodimo od 2010. Program se sastoji od 14 osnovnih mjera potpore kojim potičemo investicije u proizvodnju i preradu na poljoprivrednim gospodarstvima, ekološku i integriranu proizvodnju, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, rad poljoprivrednih udruga i zadruga, očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, subvencioniramo troškove osiguranja od mogućih šteta u poljoprivredi i troškove kamata kredita poljoprivrednicima, sufinanciramo edukacije poljoprivrednika te brojne manifestacije na kojima se promoviraju poljoprivredni proizvodi kao i ostale tradicijske, kulturno umjetničke i sportske manifestacije na otocima koji su u sastavu grada Zadra. Od početka provođenja ovog programa pa do danas dodijeljeno je potpora sveukupne vrijednosti 3.723.068 kuna.

Postoje li kakvi programi za male poduzetnike?

Po prvi put u 2014.godini realiziran je i Program potpora tradicijskim i umjetničkim obrtima čiji je cilj očuvanje gradskih tradicijskih obrta, kao što su postolari, urari, krojači, brijači, fotografi ili zlatari. Za provođenje ovog Programa iz gradskog proračuna izdvojeno je ukupno 100 tisuća kuna, a pravo na potporu je ostvarilo ukupno 17 tradicijskih i umjetničkih obrta. Inače, upravo je u izradi i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Zadra koji će sačinjavati niz poticajnih mjera i aktivnosti usmjerenih na ciljane skupine poduzetnika kao i na pojedine sektora, a sve u cilju razvoja malog i srednjeg poduzetništva i jačanju poduzetničke klime u Gradu Zadru. Provedba i realizacija ovog Programa planira se provesti u drugom tromjesečju ove godine za što smo u proračunu Grada Zadra osigurali 500 tisuća kuna.

Kolikom je lani podijeljeno kredita malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima?

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Nemam konkretnih saznanja koliko su poslovne banke i druge kreditne institucije odobrile kredita zadarskim poduzetnicima i obrtnicima no imam podatke s kolikim je iznosom grad Zadar subvencionirao kredite poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima. Po Programu subvencioniranja kamata poduzetnicima-gradska kreditna linija radi se o 211.278 kuna Po programu poticanja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za 2014.g. izdvojeno je 15.000 kuna.

Kako rade zadarske poduzetničke zone?

Uz Novu luku Gaženica, Gospodarska zona Crno zasigurno je najveći razvojni i strateški projekt Grada Zadra. Projekt je započeo sa radom 2006. godine , no kako se radi o iznimno kompleksnom projektu isti je iziskivao mnogo posla na izradi mnogobrojnih preliminarnih ispitivanja i studija, rješavanju još brojnije projektne dokumentacije te sređivanja imovinsko pravnih odnosa. Sve navedeno, uz kombinaciju s gospodarskom krizom i recesijom, rezultiralo je sa nešto usporenijom dinamikom u realizaciji ovog iznimnog važnog projekta. No iako su brojne kritike zbog kašnjenja u realizaciji ovog Projekta, nadam se da ćemo već ove godine završiti s fazom ishođenja potrebne dokumentacije tj. da ćemo dobiti Rješenje o građenju te usporedo s time krenuti u fazu promocije zone , ispitivanja tržišta i pronalaženja i definiranja modela za realizaciju zone. Što se tiče ostalih poduzetničkih zona, bitno je istaknuti da je Grad Zadar još 2001. godine uspješno realizirao Projekt Zone malog gospodarstva u Novom Bokanjcu koja se proteže na 117.096 m2 u kojoj već 15 godina uspješno posluje 60-ak poduzetnika.

Nedavno ste preuzeli dužnost- hoćete li unijeti neke novosti u rad gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo i obrtništvo?

Prije svega želim naglasiti da sam dužnost pročelnika U.O. za gospodarstvo preuzeo od g. Alana Kocipera koji mi je ostavio u naslijeđe dobro ustrojen i organiziran odjel i čiji rad izuzetno cijenim, no namjeravam unijeti novosti i realizirali neke nove programe i aktivnosti na kojima smo već počeli raditi. Djelokrug rada ovog Upravnog odjela doista je širok i obuhvaća poslove koji se odnose na poticanje poduzetničkih aktivnosti, osiguranje pomoći poduzetnicima za realizaciju pojedinih programa, kreditiranje poduzetnika, osnivanje poduzetničkih inkubatora i poduzetničkih zona, unaprjeđenje turističke ponude, poticanje gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje, te promidžbu obrtništva i poduzetništva. S tim u svezi, već smo započeli s izradom gore navedenog Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva kojim želimo potaknuti razvoj poduzetničkih aktivnosti i osigurati potpore poduzetnicima za realizaciju pojedinih programa.

Ministar Maras se pohvalio da je u RH lani bilo više novootvorenih nego zatvorenih obrta- Kakva je situacija u Zadru.

Nažalost, u gradu Zadru je i u 2014.g. nastavljen negativni trend smanjivanja broja obrta koji traje od početka gospodarske krize, no taj trend je dosta usporen. U odnosu na 2013. godinu broj obrta u Gradu Zadru smanjen je za 2,63 % dok je u prethodnoj godini to smanjenje iznosilo 4,26 %. Usprkos negativnim trendovima koji se odnose na smanjivanje broja obrta koji traje još od 2007.g. valja naglasiti da taj trend u Gradu Zadru bio znatno manje izražen nego u odnosu na ostale dijelove Hrvatske tj. u odnosu na prosjek u RH. Razloge smanjivanju broja obrta, osim gospodarske krize, možemo tražiti i u preopterećenosti raznim troškovima u poslovanju obrta, nelojalnoj konkurenciji unutar sive ekonomije, ali i u komparativnim zakonskim prednostima drugih oblika poslovanja.

Je li je grad uspio privući neke poduzetnike ili investitore iz inozemstva ili drugih krajeva Hrvatske?

Od većih inozemnih investitora koji su investirali u trgovačka društva na području grada Zadra istaknuo bih Falkensteiner grupu koji su kupili i investirali značajna sredstva u turistički kompleks Punta Skala u Petrčanima i hotelski kompleks na Boriku u Zadru. Među veće inozemne investitore spada i turska Dogus grupa koja također ulaže značajna sredstva u turističku infrastrukturu na području grada Zadra, kao i EVN Croatia koja je u vlasništvu austrijskog dioničkog društva i koja gradi plinski distribucijski sustav na području grada Zadra i Zadarske županije. Također, valja napomenuti i da je mađarska OTP banka još 2005.g. preuzela zadarsku Novu banku d.d. Zadar. Među veće investitore iz drugih dijelova Hrvatske zasigurno spada Mepas grupa koja je investirala značajna sredstva u najpoznatiju zadarsku tvornicu likera.

Dalmatinski gradovi postaju sve zanimljiviji turistima-koliko je restorana otvoreno u Zadru u zadnjih par godina?

Nemam točan podatak o broju novootvorenih restorana u Zadru no prema podacima Udruženja obrtnika Zadar od ukupnog broja obrta u gradu Zadru (1881) njih preko 20 % obavlja djelatnost ugostiteljstva i turizma (ukupno 381) i za razliku od obrta koji se bave drugim djelatnostima (npr. trgovina, graditeljstvo, ribarstvo) i čiji je broj u konstantnom padu, obrti koji se bave ovom djelatnošću ne bilježe pad broja obrta.

Vaš odjel potiče aktivnosti za razvoj seoskog i eko-seoskog turizma –koliko je takvih projekata do sada realizirano?

Kao najbolji primjer razvoja seoskog turizma na području grada Zadra istaknuo bih tvrtke Kraljevski vinogradi d.o.o. koja je 2010.g. započela sa sadnjom 180.000 sadnica vinove loze autohtonih sorti (plavac mali, crljenak i pošip) na površini od 24 ha u Petrčanima. Za svoja vina već su do sada osvojili brojne nagrade i priznanja a u njihovim vinima može se uživati u kušaonici vina s koje puca pogled za brojne sjevernodalmatinske otoke. Nažalost sličnih projekata na zadarskim otocima gotovo i nema a razlog je u nesređenosti zemljišnih knjiga i nelegalnosti objekata u kojima bi se pružale ove usluge.

O Zadru se ponekad piše kao o sveučilišnom gradu kojem je auto-cesta donijela procvat, a ponekad o gradu propalih tvornica-kako vi vidite svoj grad?

Grad Zadar vidim kao grad koji zahvaljujući svom geostrateškom položaju, idealnoj klimi, odličnoj prometnoj povezanosti, iznimnoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, pomorskoj tradiciji, bogatstvu zaleđa i otoka i vrijednim ljudima ima priliku postati najrazvijeniji grad na Jadranu i idealno mjesto za život. Realizacijom strateških važnih projekata Nova luka Gaženica i Gospodarska zona Crno te daljnjim iskorakom u razvoju turizma taj cilj nam je jako blizu.

Vaš se odjel bavi i unaprjeđenjem turističke ponude i turističke promidžbe grada Zadra – čitamo da Ryanair od Zadra stvara važan prometni centar pa me zanima koliku će korist od toga imati zadarsko gospodarstvo; koliko je grad tu uložio i koliki se indirektni povrat očekuje?

Projekt udruženog oglašavanja niskotarifne kompanije Ryanair , usudio bih se reći, jest jedan od najvažnijih Projekta u povijesti razvoja zadarskog turizma tj. Projekt koji je preporodio turizam u gradu Zadru i koji ima izniman utjecaj na lokalno gospodarstvo. Grad je u ovaj projekt do sada uložio dosta tj. uložio je cca 9 milijuna kuna, no to je nemjerljivo u odnosu na korist koju smo dobili realizacijom ovog iznimnog projekta. Naime, tijekom 2014. godine grad Zadar je posjetilo 392.332 turista koji su ostvarili 1.428.425 noćenja , a prosječno su boravili 3,6 dana. U 2014.g. Grad Zadar bilježi rast dolazaka turista od 14 % i porast broja noćenja za 9% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2014. godine u Zračnu luku Zadar Ryanairom je doputovalo 157.253 putnika (a ukupno ih je u dolasku i odlasku bilo 315.376 putnika). Prema nekim podacima putnici koji dolaze Ryanairom dnevno troše 45 EUR-a , te ako je tih 157.253 putnika koji su prosječno boravili u Zadru i Zadarskoj županiji boravili 3,6 dana lako je izračunati koliko su isti ostvarili noćenja i koliko su potrošili tijekom 2014.g. Dakle, radi se o desetcima milijuna Eura. I da zaključim Projekt Ryanair je zasigurno je jedna od najboljih gradskih investicija.