Prvi vikend u veljači na najvećem sajamskom prostoru u Hrvatskoj, onom u Gudovcu nadomak Bjelovara, med će teći u 'potocima' budući da se od 6. do 8. veljače održava 11. Međunarodni pčelarski sajam. Očekuje se dolazak više od 100 izlagača, a stižu i pčelari iz Austrije, Francuske, Finske, Grčke, Njemačke, Slovenije, Srbije, Mađarske, Ukrajine, Poljske, najavljuje direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac. 

Kvalitetni med
Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju u proizvodnji meda vrhunske kakvoće. Broj i pčelara i pčelinjih zajednica kontinuirano raste, pa je tako i lani u odnosu na 2013. u registru pčelara evidentirano njih više 1271 te pčelinjih zajednica 15.440. Naši su pčelari europski rekorderi po broju košnica, prosjek po pčelaru u EU je 25, u Sloveniji 17, a u Hrvatskoj 50, a med kakvoćom konkurira najboljima u Europi.  Prosječna proizvodnja meda u Hrvatskoj kada je dobra godina, što 2014. nikako nije bila, iznosi i do devet tisuća tona. Med se međutim, kod nas i dalje manje konzumira nego u ostatku EU. Godišnje potrebe za medom na zajedničkom tržištu EU procjenjuju se na oko 200 tisuća tona, više od 50 posto nabavlja se kroz uvoz.

Za 2014. podaci još nisu objavljeni, no tijekom 2013. hrvatski pčelari su kroz izvoz prodali 330 tona, a paralelno su uvezene 162 tone meda. Dobra vijest je da hrvatski med u izvozu postiže cijenu 5400 dolara po toni dok uvozni med u prosjeku plaćamo 3400 dolara što svjedoči i o vrhunskoj kakvoći meda iz domaće proizvodnje. Hrvatski pčelari, kako je prije nekoliko godina dopuštena prodaja na kućnom pragu, svoj med uglavnom prodaju kroz taj model ili na lokalnom tržištu. Postižu i zadovoljavajuću cijenu koja u prosjeku iznosi 60 kuna za kilogram što je značajno više od one koja im se nudi kroz otkup. Od rujna 2014. pčelari za svoj med mogu dobiti i oznaku "Med iz Lijepe naše." Radi se o zajedničkom projektu Hrvatskog pčelarskog saveza i Hrvatske poljoprivredne agencije, a svaki med prethodno mora proći strogi nadzor kakvoće u laboratoriju HPA u Križevcima. Zahtjev za označavanjem meda mogu tražiti svi registrirani pčelari. 

Značajne potpore
S ovim projektom je napravljen veliki iskorak u brendiranju domaćeg meda. Agencija za plaćanja u poljoprivredi u 2014. isplatila je više od 16 milijuna kuna potpora za 1346 pčelara za provedbu ulaganja kroz šest mjera odobrenih temeljem kriterija Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine.