Fleksibilnost i snalaženje faktori oporavka MSP-ova

Autor: Lucija Špiljak , 04. lipanj 2020. u 22:00
Različitost ponude je put prema opstojnosti na tržištu/SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

Do početka travnja mjere je iskoristilo 84.955 poduzetnika, od čega su 77.054 mikro poduzetnici s do 10 radnika.

Znanstvenica na institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Nevenka Čučković analizirala je učinke aktualne krize na mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, osvrnuvši se i na perspektivu predstojeće recesije.

U krizi su, piše tako u radu za IRMO, najviše stradala poduzeća u turističkom i ugostiteljskom sektoru te usko povezanim djelatnostima, no pojedinci su se prilagodili online poslovanju, dostavi i drive-in prodaji.

“Bolje će proći tvrtke koje su spremnije na bržu prilagodbu, sklonije inovacijama i ne ovise o jednom dominantnom proizvodu ili usluzi”, piše analitičarka.

Najznačajnije su, kaže, bile Vladine mjere za zadržavanje postojećih radnih mjesta kroz isplatu minimalnih plaća u trajanju od tri mjeseca, početno od 3250 kn po radniku za ožujak, a za travanj i svibanj 4000. Čučković se poziva na podatke HZZ-a prema kojima je ožujku isplaćeno više od 1,55 milijardi kuna potpora za 484.922 radnika.

Do početka travnja mjere je iskoristilo 84.955 poduzetnika, od čega su 77.054 mikro poduzetnici s do 10 radnika, 5876 mali do 50 radnika, te 889 srednji poduzetnici do 250 radnika, a koristilo ih je i 145 velikih poduzeća.

Čučković

Bolje će proći oni spremniji na bržu prilagodbu, inovativniji i koji ne ovise samo o jednoj usluzi ili proizvodu.

Čučković kaže kako analitičari procjenjuju da će u travnju i svibnju ove mjere konzumirati oko 600.000 radnika, a spominje i da HBOR i HAMAG-BICRO nude povoljne kreditne linije za održavanje likvidnosti malih poduzetnika.

Osvrnula se i na drugi paket mjera potpore vrijedan oko 45 mlrd. kuna, usvojen koncem ožujka koji, piše Čuković, ide na otpis, a ne na odgodu poreznih i drugih davanja, te ‘uvodi naplatu PDV-a po naplati računa, povoljnije zajmove i kreditna jamstva za obrtna i druga potrebna sredstva poslovanja, uvodi reprogramiranje ili potpuni moratorij za postojeće kreditne obveze te druge izdašne mjere za održavanje likvidnosti poslovanja.”

Analitičarka dodaje kako Vlada procjenjuje fiskalni učinak mjera na oko 4,1%, dok se ukupni proračunski manjak za ovu godinu procjenjuje na -6,8% BDP-a.

“Svjetska banka procjenjuje da bi proračunski manjak ove godine mogao dosezati i do 8% BDP-a”, navodi Nevenka Čučković upozoravajući da kad istekne rok Vladinih mjera za tri mjeseca, izvjestan je val otpuštanja, stoga je potreban nastavak mjera.

“MSP-i će odigrati značajnu ulogu u oporavku zbog svoje fleksibilnosti, snalažljivosti i inovativnosti, osobito kod prekretničke inovacije i u sferi digitalizacije. To pokazuje i kreiranje novih proizvoda i usluga tijekom krize i poslije otvaranja poslovnog sektora u Europi“, zaključuje autorica.

Komentirajte prvi

New Report

Close