Povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma Poslovni dnevnik uz podršku Večernjeg lista organizira drugu po redu konferenciju pod nazivom “Turizam i urbanizam”.

Turizam predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, a tome u prilog ide i činjenica da je izravan udio turizma u BDP-u oko 20 posto, s ukupnim utjecajem na gospodarstvo Hrvatske većim od 30 posto. Ovaj put konferencija će se održati u Općini Vir, a kroz tematske prezentacije i panel diskusije visoki dužnosnici resornih ministarstava te predstavnici akademske i zakonodavne zajednice raspravljat će o prednostima i nedostatcima hrvatskog turizma s posebnim naglaskom na pojam održivosti.

Na konferenciji na Viru cilj je prikazati na kakve su probleme u razvoju ove grane gospodarstva naišle hiper razvijene turističke zemlje ne vodeći računa o pravovremenom i adekvatnom poslovnom planiranju, te tako ugrozile okoliš, ali i dugoročne prihode od turizma.

Rast dolazaka

Iz Ministarstva turizma do kraja turističke sezone predvidjeli su 3 posto rasta u turističkim dolascima i 1 do 2 posto u noćenjima. Da to zbilja bude tako, nakon srpanjskih rupa, pridonio je kolovoz s dobrim turističkim rezultatima koji su se odrazili i na rezultate prvih 8 mjeseci ove godine. Turista je došlo 5 posto više ili ukupno 16,5 milijuna, dok se s 90,1 milijun noćenja bilježi porast za 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Turistički rast u 2019. godini bilježe i na Viru, a govori se o porastu turističkih dolazaka od 1 posto i porastu noćenja od 3 posto. Dobre brojke odrazile su se i na rujan pa tako u odnosu na 2018. imaju čak 11 posto više noćenja ove godine.

“To je samo nastavak drastičnog rasta Virskog turizma koji je prošle godine postao nacionalni rekorder s porastom od 22 posto u noćenjima odnosno 25 posto u turističkim dolascima te se pozicionirao kao sedma najbolja hrvatska, treća najbolja dalmatinska i prva turistička destinacija Zadarske županije. U zadnjih 15 godina rast turističkih dolazaka na Viru prelazi 700 posto, a turističkih noćenja 1200 posto što je nezabilježen primjer u Hrvatskoj, a vjerojatno i u širem europskom prostoru”, rekao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović.

Od destinacije koja je brojala 90 posto turističkih dolazaka domaćeg gosta postali su destinacija s udjelom od 70 posto stranih gostiju iz preko 70 zemalja svijeta i jedan od prvih izbora susjednih zemalja. Destinacija su privatnog smještaja, a broj turista pokazuje da je smjer razvoja Općine Vir dobar. U planu imaju i izgradnju hotela, no tradicionalne postavke hrvatskog turizma namjeravaju zadržati.

“Vir je prvenstveno destinacija privatnog smještaja te se koncept razvoja turističkih kapaciteta prvenstveno bazira na privatnom smještaju. Nismo htjeli bježati od tradicionalnog hrvatskog turizma i tradicionalnih hrvatskih gostiju. Smatramo da se koncept “Zimmer frei” nalazi u srži hrvatskog turizma i u potpunosti je kompatibilan s današnjih trendovima na tržištu, prvenstveno aludirajući na koncept “live like local” odnosno doživljaja destinacije u interakciji s domicilnim stanovništvom. Naravno da su pri razvoju ozbiljne turističke destinacije neophodni i hotelski kapaciteti, prvenstveno u svrhu transformacije visoko sezonalnog gospodarskog sektora u cjelogodišnju gospodarsku granu te mi na Viru svakako i idemo u smjeru izgradnje gradskog hotela koji bi bio otvorenog tipa za sve naše goste, međutim naglasak ipak ostaje na privatnom smještaju i povećanje kvalitete istog”, dodao je Kapović.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

S pogledom na cijelu Hrvatsku više od 50 smještaja otpada na obiteljski smještaj, a takva struktura prisutna je i na Viru. Iako se govori da je obiteljski smještaj postao nekretninski biznis, u ovoj Općini on je dio njihove prepoznatljivosti.

Fenomen privatnog smještaja

“Na Viru malo drugačije gledamo na tu temu. Naime struktura smještaja u Hrvatskoj često se ističe kao jedna od vodećih problema nekonkurentnosti Hrvatskog turizma i onda paradoksalno imamo primjer Vira koji postaje fenomen privatnog smještaja i općenito turizma u Hrvatskoj. Generalno smatramo da tržište diktira potrebu, i dokle god proizvod ima svoga kupca računica je jasna. Konkurentnost Vira smo gradili kroz drugu prizmu, a to je sadržaj. Dakle cilj je bio stvoriti ponudu koja će uz more, sunce i prekrasnu obalu stvoriti dodatni motiv dolaska u destinaciju. Upravo takav pristup nas je i plasirao kao jednu od Top destinacija u Hrvatskoj”, objasnio je Kapović. Vir se, osim sezonskim dolascima, može pohvaliti i demografskim rastom. Kako ističu već gotovo 20 godina izdvajaju 10 posto proračunskih sredstava za poticanjem stanovništva kako bi ostali na Viru. Kao i mnogi hrvatski otoci bili su na putu demografskog izumiranja te je trebalo poduzeti konkretne mjere koje bi to spriječile. Upravo s ciljem sprječavanja nepovoljnih ishoda krenuli su s programom ‘Od kolijevke do prvog posla’ kroz koji su direktnim mjerama maksimalno rasteretili mlade obitelji od visokih troškova koji prate odgoj i obrazovanjem djeteta.

“Na Viru danas za opremanje novorođenčadi obitelj dobiva 12.000 kuna za prvo dijete, 24.000 za drugo, 48.000 za treće, 96.000 za četvrto te 192.000 kuna za peto dijete. Isto to dijete ima besplatni vrtić s uslugom koja je najbolja u Hrvatskoj, besplatne udžbenike, opremu za osnovnu i srednju školu, besplatan prijevoz za sve učenike, stipendije za sve studente i naposljetku pravo na pripravnički staž u Općini Vir ili tvrtki u njezinom vlasništvu. Generalno, potrebno je stvoriti društvene preduvjete za demografski rast, a za tako nešto potrebna je politička volja, adekvatne mjere, i ono najbitnije, provođenje istih2, istaknuo je Kapović. Upravo demografski rast jedan je od razloga povećane izgradnje, no kako ističu iz Općine Vir, to nije problem te se taj pozitivan trend ne smije miješati s negativnim trendom nelegalne gradnje.

“Hrvatska ima odlične zakone koji se ne provode ili se djelomično provode. To je najizraženije upravo u graditeljstvu i povezanom problemu urbanizma. Vir je nezasluženo upravo dugi niz godina nosio etiketu otoka “nereda”, odnosno urbanističkog kaosa koji u prostoru nije postojao”, osvrnuo se Kapović.

Novi život otoka

Upravo vikend kuće koje su se gradile na Viru odahnule su novi život otoku i dovele Vir do pozicije na kojoj je danas, tako da odrješito govore kako gradnja i nicanje zgrada same po sebi nisu problem. S njihovog stajališta, to su zgrade koje niču mimo zakona i propisa i zato na Viru inzistiraju na striktnom provođenju zakona o gradnji od trenutka kad je završen proces legalizacije.

Strategiju rasta vide u podizanju kvalitete postojećih kapaciteta i strateškoj izgradnji novih. Otok Vir je samo 20 posto izgrađen, a ostalih 80 posto otoka je zelenilo, nisko raslinje i šuma mediteranskog ambijenta. Na tome temelje i svoju strategiju.

“Upravo zato budući koncept razvoja Vira će prvenstveno biti usmjeren ka održivom razvoju, odnosno Vir će postati sinonim za zeleni otok što će imati jaku simboliku i marketinšku vrijednost u odnosu na javnu percepciju koja je do sada vladala o Viru. Upravo u tom smjeru podizat ćemo standard i kvalitetu postojeće usluge i to pratiti s nekoliko kapitalnih investicija u sektoru Turizma”, zaključio je Kapović.