Nakon višegodišnjeg procvata kojeg su uglavnom potaknuli Rusi tržište nekretnina u Crnoj Gori spustilo se blizu dna.

Na mnogim započetim gradnjama više uopće nema radnika, a ove godine izdane su samo 43 građevinske dozvole u cijeloj državi.Prema podacima Monstata u Crnoj Gori postoji 314.704 stanova (jedan na svaka dva stanovnika) od čega je 58.978 praznih, a 7051 potpuno napuštenih, ali cijene presporo padaju pa nema kupaca. Tako je u prvom tromjesečju ove godine prosječna cijena četvornog metra u novogradnji iznosila 1227 eura, dok je u drugom tromjesečju s 1147 eura po kvadratu bila ipak nešto niža, ali očito ne dovoljno da bi se tržište oporavilo. I dalje su najskupnji novi stambeni kvadrati u Budvi, gdje se tražilo po 1752 eura u prvom tromjesečju, odnosno 1890 eura u drugom tromjesečju.

Zato ne iznenađuje da su u budvanskom naselju Petrovcu obustavljeni radovi na gotovo svim velikim gradilištima. Najveći projekt je, kako pišu Vijesti, izgradnja condo hotela Blue sail (11 katova), što je zajednički projekat dvije tvrtke iz Podgorice, Zetagradnje i Ljetopis automotive. Radovi su stali i na još nekoliko velikih gradilišta, gdje prema riječima mještana radnika uopće nema. Nema ih niti na gradilištu condo kompleksa u Rafailovićima, a usporena je gradnja i u središtu Budve.

Zatišju na budvanskim gradilištima tumači se prestankom dotoka ruskog novca i malom zainteresiranošću kupaca za stanove i  apartmane. S druge strane, Edita Dautović, direktorica podgoričke agencije za prodaju nekretnina Millenium, navodi tri razloga za spori oporavak crnogorskog tržišta nekretnina u odnosu na svjetsko. To su nizak standard građana, visoke kamatne stope banaka i loša ponuda tzv. dobrih nekretnina, tj. stanova na povoljnoj lokaciji, s prihvatljivom kvadraturom.Dodatan problem predstavlja odluka da se prazni stanovi, kao sekundarne nekretnine, oporezuju po stopi većoj za sto posto. Prijedlog građevinara da se stanovi koji nisu prodani oslobode poreza odbacilo je Ministarstvo financija. 

Otvaranje tržišta

Kolonije stranih investitora

Prvi strani kupci crnogorskih nekretnina 2002. godine došli su uglavnom iz Rusije. Iz godine u godinu rastao je i broj kupaca iz Velike Britanije, Irske i Norveške. a dvije-tri godine kasnije strane agencije, najviše britanske i irske, počele su s radom u Crnoj Gori. Strane tvrtke započele su brojne investicija, najčešće na obali. Na atraktivnim mjestima osnovane su prave male kolonije koje su izgradili strani investitori.