Unatoč groznici u javnosti da zbog ogromne potražnje za subvencionirane stambene kredite novca neće biti dovoljno, čini se da je stvarni interes ipak podbacio.

U Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koja uime države zaprima zahtjeve, do ponedjeljka u 12 sati pristigla su 1382 zahtjeva iz svih deset banaka s kojima je država ugovorila subvencionirane kredite. Budući da su resornom ministarstvu (dok mu je na čelu još bio Lovro Kuščević) računali da će 17,5 milijuna kuna iz proračuna biti dovoljno za oko 1800 zahtjeva, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar ukinuo je niz ograničenja za raspodjelu kako bi se iskoristila nepotrošena četvrtina kvote. 

Labaviji kriteriji
"Zbog povoljne dinamike zaprimanja zahtjeva, pretpostavke da će državna sredstva za subvencioniranje biti dostatna za sve dosadašnje prijave kao i za sve zainteresirane u ovom trenutku, kao i stoga što više nema bojazni da bi klijenti samo jedne banke mogli iskoristiti sva predviđena sredstva za subvencije, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar ukinuo je Odluku o raspodjeli sredstava osiguranih za subvencioniranje kredita", stoji u priopćenju.

Konkretno, ukida se ograničenje da se po pojedinoj banci može isplatiti najviše do 20 posto osiguranog novca, kao i omjer kojim se preferira kupnja stana. "U želji da se sva dostupna sredstva iskoriste za zadovoljavanje trenutnih potreba mladih obitelji bez obzira na vrstu nekretnine, ukida se i raspodjela sredstava kojom su se ukupna sredstva namijenjena subvencioniranju dijele u omjeru 75 posto namijenjenih kupnji stana i 25 posto namijenjenih za kupnju ili izgradnju kuće", dodaju iz APN-a u kojem će prijave nastaviti prikupljati i ovaj tjedan.

Tek kratkoročna mjera
Bivša ministrica Anka Mrak Taritaš, koja je digla ruku za taj zakon u Saboru, manjak interesa objašnjava neizvjesnošću koja vlada oko programa.  "Država potiče ovisnost mladih ljudi o bankama, a istovremeno znamo samo da će država subvencionirati prve četiri godine otplate. Za to su istovremeno osigurana sredstva u proračunu samo u ovoj godini, a ne znamo što će biti kasnije", kaže Mrak Taritaš.

"Nakon što su se ljudi opekli sa švicarskih frankom, vidi se da su oprezni. Ovo je kratkoročna mjera, treba osmisliti i srednjoročne i dugoročne", poručuje.  APN je zahtjeve počeo primati u ponedjeljak, 4. rujna. U programu s državom sudjeluju HPB, Erste, Podravska, OTP, Zagrebačka, PBZ, Splitska, Karlovačka, Istarska kreditna banka Umag i Raiffeisenbank Austria.