EN DE

Samo 900 vlasnika želi dati državi stan na upravljanje i višegodišnji najam. Možda je tako i bolje

Autor: Ljubica Gatarić/VL
22. veljača 2026. u 19:00
Podijeli članak —
Vlada tvrdi da je gotovo 600 tisuća praznih i nekorištenih nekretnina razasutih po cijeloj zemlji/Slavko Midžor/PIXSELL

Subvencije kamata snažno su bile podignule cijene rabljenih nekretnina, slično kao sada povrat PDV-a kod novih.

Dramatičan skok cijena podstanarskih stanova i soba postao je golem problem za sve koji moraju unajmiti smještaj jer se cijena najma u Zagrebu i većim gradovima uz more penje i do 20 eura po četvornome metru – što je na razini cijena u mnogo bogatijim gradovima i sredinama.

Problem nije nov, ali je eskalirao s masovnijim dolaskom stranih radnika, koji su postali žrtve klasične nepripremljenosti i pohlepe.

I prazna donosi zaradu

Stranci za relativno sitan novac preuzimaju poslove koje domaći ne žele, a istodobno relativno skupo – prema vlastitim navodima, i do 200 eura po krevetu – unajmljuju podstanarski smještaj.

Plenkovićeva vlada dugo je pripremala svoju stambenu strategiju i osigurala sredstva za njezinu provedbu, no čini se da je svaka državna intervencija postala dvosjekli mač. Subvencije kamata iz proteklog razdoblja snažno su podignule cijene rabljenih nekretnina, slično kao što to sada čini povrat PDV-a kod novih stanova. Naivno je bilo očekivati da se dolazak više desetaka tisuća stranih radnika neće pretvoriti u problem stanovanja, i za njih i za domaće stanovništvo – studente, mlade koji se osamostaljuju te podstanarske obitelji.

Domaće tržište najma pravno je neregulirano i nesigurno, i za vlasnike i za podstanare, a obje su strane prepune traumatičnih iskustava. Stoga je već odavno trebalo zakonski intervenirati u te odnose i postaviti jasna pravila igre, koja će osigurati da podstanar preko noći ne završi na ulici, ali i da vlasnik ne ostane s uništenim stanom ili višegodišnjom sudskom parnicom radi iseljenja.

Zašto su privatni vlasnici praznih kuća i stanova ignorirali poziv hrvatske vlade da, uz više nego pristojnu najamninu i plaćanje unaprijed, iznajme svoje nekretnine podstanarima?

Oni kojima je dobro ovako kako jest i koji svoje prostore skupo iznajmljuju ne trebaju državu ni dugoročne ugovore. Velikom broju vlasnika praznih stanova novac od najma ionako nije nužan, jer im ulaganje u nekretnine, čak i kada stoje prazne, donosi pristojnu zaradu kroz rast vrijednosti. U posljednjih pet godina cijene nekretnina udvostručile su se, a da su taj novac držali u banci, realno bi izgubili barem onoliko koliko iznosi inflacija.

Minimalna mjesečna potrošnja električne energije otkrila je da se u četiri najveća hrvatska grada nalazi oko 190 tisuća praznih stanova, dok Vlada tvrdi da je gotovo 600 tisuća praznih i nekorištenih nekretnina razasutih po cijeloj zemlji.

Aktiviranje praznih nekretnina

To što je manje od 900 vlasnika spremno ustupiti svoje prazne nekretnine državi na upravljanje i višegodišnji najam pokazuje da je resorno ministarstvo loše procijenilo interes i stvarne motive vlasnika. Možda je tako i bolje jer bi više nego izdašna državna ponuda vjerojatno dodatno zacementirala visoke cijene umjesto da ih stabilizira ili snizi. Vlada i lokalne vlasti trebale bi se usmjeriti na poticanje socijalnog najma, aktiviranje praznih javnih nekretnina i osiguravanje prikladnog smještaja studentima.

Nešto bi sa svoje strane trebale učiniti i tvrtke koje masovno zapošljavaju strane radnike jer i na njima leži izravna odgovornost za stanovanje ljudi koje dovode s kraja svijeta.

Autor: Ljubica Gatarić/VL
22. veljača 2026. u 19:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close