Iako se o porezu na nekretnine spekulira već duže, sada je opet došao u fokus javnosti najavom ministra financija Zdravka Marića o povezanosti PDV-a i poreza na nekretnine.

Naime, ministar je najprije najavio da neće biti uvođenja poreza prije smanjenja PDV-a, a da bi nakon toga najavio da će se 2020. PDV smanjiti. Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa, koja, kako sami kažu, štiti hrvatske porezne obveznike, smatra da nije izvjesno da bi u izbornoj godini Vlada išla s tako nepopularnim potezom kao što je novi porez.  "Lipa se protivi ovom porezu jer smatramo da bi dodatno opteretio porezne obveznike.

U proračunu ima dosta prostora da se reformama sustava naprave uštede i bez dodatnih poreza. Uz to, hrvatska je vlasničko društvo u kojem većina građana posjeduje neku nekretninu te bi se uvođenje novog nameta negativno odrazilo na veliki broj ljudi", kaže Huić. Boro Vujović, direktor zagrebačke nekretninske kuće Opereta, smatra da bi smanjenje PDV-a imalo blagotvorni utjecaj na tržište nekretnine, ali isto tako i da uvođenje poreza ne bi nužno imalo negativnih posljedica.

"Hrvatska, uz Dansku, ima najveći PDV na nekretnine u EU. U većini zemalja on ne prelazi 10 posto, a neke zemlje, poput Slovenije i Mađarske, imaju i dvije stope. S druge strane, porez na nekretnine ne mora biti loš ako se racionalno napravi i dobro iskomunicira s javnošću. Prema svemu poznatom, novi porez bi većini hrvatskih građana trebao donijeti manja davanja na nekretnine nego što je sad putem komunalne naknade i pratećih poreza", smatra Vujović.

Denis Čupić iz F.O. Developmenta smatra da je porez na nekretnine tema koja iznimno polarizira odnose u javnosti u kojoj ga pretežiti dio građanstva i gospodarstva smatra novim i enormnim teretom te naravno da njegovo donošenje iziskuje iznimnu političku hrabrost. "Mogućnost da bude uveden kao pravi vrijednosni porez, a posebno u predizbornoj godini ocjenjujem nisko realnom", kaže Čupić. Dodaje da kod poreza na nekretnine treba razlikovati jednostavan porez koji objedinjuje komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor, spomeničku rentu i ostala fiskalna davanja od pravog vrijednosnog poreza koji se određuje sukladno veličini i vrijednosti nekretnine.

"Već kod jednostavnog poreza dolazimo do problema da su zemljišnoknjižne evidencije manjkave i neujednačene kako po jedinicama lokalne samouprave, ali i unutar samih jedinica stanje je da nisu sve nekretnine upisane u svojim istinitim veličinama. Ako Hrvatska uspije u sljedeće dvije godine aktualizirati evidencije s pravim stanjem u prostoru to će biti prvenstveno pravedna osnova za uvođenje jednostavnog poreza", kaže Čupić.