Imovinom maloljetne osobe, uz iznimku one koju je maloljetnik stekao radom nakon navršene petnaeste godine života, upravljaju prije svega njegovi roditelji, koji imaju pravni položaj zakonskog zastupnika i njome su obvezni upravljati kao dobri domaćini (iznimno, to mogu biti članovi obitelji ili osobe određene od centra za socijalnu skrb), stoji u najnovijem biltenu ZANE-a, specijaliziranog trgovačkog društva za poslovanje nekretninama u 100%-tnom vlasništvu Zagrebačke banke.

Tekst iz spomenutog biltena u nastavku prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Osim radom, maloljetna osoba imovinu može steći nasljedstvom, darovanjem ili na neki drugi način. Obiteljski zakon razlikuje upravljanje prihodima djeteta (kamate, dividende, najamnina), upravljanje njegovom imovinom (nekretnine, pokretnine, dionice, glavnica) te raspolaganje budućim imovinskim pravima u vezi s njegovim sportskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima.

Prihode od djetetove imovine roditelji mogu upotrebljavati za njegovo uzdržavanje, liječenje, odgoj, školovanje, obrazovanje ili za podmirenje nekih drugih važnih potreba djeteta. Zbog navedenih razloga roditelji mogu otuđiti ili opteretiti i samu imovinu djeteta, no to ni u kojem slučaju ne mogu učiniti samostalno – potrebno im je odobrenje mjerodavnog centra za socijalnu skrb.

Bez obzira na to je li riječ o kupoprodaji nekretnine, darovanju ili nasljeđivanju, u svim slučajevima u kojima se dijete pojavljuje u ulozi stjecatelja nekretnine potrebno je prethodno se obratiti mjerodavnom centru za socijalnu skrb zbog savjetovanja te ishođenja potrebnog odobrenja. Centar odobrenje može dati, ali i odbiti suglasnost ako ocijeni da stjecanje ne bi bilo od interesa za maloljetno dijete. Obveze iz ugovora mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta. Ako vlasnik nekretnine želi darovati nekretninu ili njezin suvlasnički dio maloljetnoj osobi, sklapa se pismeni ugovor o darovanju nekretnine, a zbog mogućnosti provedbe ugovora u zemljišnoj knjizi, potpis darovatelja na ugovoru mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

Ugovor u ime djeteta potpisuju njegovi roditelji kao zakonski zastupnici. Nije dovoljno da darovatelj samo ovjeri svoj potpis, nego je potrebno da ugovor sastavi javni bilježnik ( javnobilježnički akt) ili barem da javni bilježnik potvrdi (solemnizira) ugovor koji je sastavio
netko drugi. Nakon sklapanja darovnog ugovora darovatelj ili zakonski zastupnik djeteta podnosi prijedlog za njegovu provedbu u zemljišnu knjigu. Svaki takav ugovor sastavlja se u obliku javnobilježničkog akta, uz obvezu javnog bilježnika da provjeri je li za njegovo
sklapanje dobiveno odobrenje.

Ugovor u ime djeteta potpisuju njegovi roditelji kao zakonski zastupnici te podnose prijedlog za njegovu provedbu u zemljišnu knjigu. Kao vlasnik nekretnine upisuje se dijete, no s obzirom na to da je takav vlasnik podvrgnut ograničenjima glede slobodnog upravljanja ili raspolaganja nekretninom, to se uz njegovo ime u vlastovnici posebno naznačuje.

U Zakonu o porezu na promet nekretnina nema razlike s obzirom na to je li osoba koja stječe nekretninu maloljetna ili punoljetna, bitno je da su ispunjeni uvjeti propisani zakonom. Kao i u svim drugim slučajevima, predaje se zahtjev za oslobođenjem, a Porezna uprava razmatra sve relevantne činjenice i utvrđuje ispunjenje traženih uvjeta u svakom pojedinom postupku.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’