Na 33. HGK-ovu Forumu poslovanja nekretninama čelnik Udruženja upozorio da se neki dodvoravaju prodavateljima lažnim obećanjima.
U Hrvatskoj se u zadnjih 4 godine stvara nekretninski balon koji bi se uskoro mogao rasprsnuti, a značajnu ulogu u njegovu stvaranju imaju i agencije za nekretnine koje podilaženjem prodavateljima pile granu na kojoj sjede.
Zbog toga pada povjerenje klijenata u posrednike kao i promet nekretnina realiziran kroz angažman agencija, a o ozbiljnosti situacije govore i brojke koje pokazuju rast broja pritužbi na rad agencija.
U Hrvatskoj se u zadnjih 4 godine stvara nekretninski balon koji bi se uskoro mogao rasprsnuti, a značajnu ulogu u njegovu stvaranju imaju i agencije za nekretnine koje podilaženjem prodavateljima pile granu na kojoj sjede.
Zbog toga pada povjerenje klijenata u posrednike kao i promet nekretnina realiziran kroz angažman agencija, a o ozbiljnosti situacije govore i brojke koje pokazuju rast broja pritužbi na rad agencija.
Na to je svoje kolege upozorio Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, na 33. Forumu poslovanja nekretninama koji se održao u srijedu u organizaciji HGK.
“Svi znamo što se događalo u krizi 2008. nakon što se ispuhao hrvatski nekretninski balon, i koliko dugo je to trajalo. Danas imamo situaciju da je vrijeme prodavatelja, zbog inflacije raste promet jer ljudi žele imati neku trajnu vrijednost te kupuju nekretnine pa se kolege dodvoravaju prodavateljima, obećaju im prodaju po nerealnim cijenama, i pitanje je koliko i naša struka napuhuje balon.
Isto, pitanje je kada će ova inflacija potaknuti rast kamata i usporiti promet nekretnina. Na nama je da se ponašamo odgovorno i jasno kažemo da svaka nekretnina ima svoju vrijednost”, kazao je Ranilović.
Izuzetno štetna praksa
Izuzetno štetnom smatra i praksu utaje poreza na promet nekretnina kroz smanjene iznose kupoprodaje u ugovorima, u čemu sudjeluju i agenti.
“Toga ima manje u Zagrebu, a najviše u Dalmaciji, gdje smo imali slučajeve da su prodavali za 2000 eura kvadrat, a pisali 1500 u ugovor, samo da bi si smanjili porez, a posrednici sudjeluju u tim utajama, umjesto da upozoravaju svoje klijente da krše zakone. Zbog toga nemamo niti realnu statistiku”, kaže Ranilović. Česta je i nelojalna konkurencija, nelegalni posrednici, prljava utakmica na tržištu.
Najčešće pritužbe na rad agencija odnose se na naplate naknade za posredovanje od obje strane, potom ima agencija koje nisu u upisniku, stranih agencija, ali i nelojalne konkurencije i kaznenih djela poput prodaje dvostruke prodaje nekretnina, otkrila je Lada Košuta Vukić iz Komisije za pritužbe Udruženja pri HGK.
Naime, od 905 registriranih posrednika, njih 22 posto nije potpisnik Kodeksa etike, a prema važećoj zakonskoj regulativi, sankcioniranje je preblago. Zato iz Udruženja traže da se potpisivanje Kodeksa propiše Zakonom o posredovanju, kao i objavljivanje prekršitelja i nelegalnih posrednika.
“Na žalost često se susrećemo sa situacijom da bez potpisanog ugovora agencije traže naknadu za posredovanje i time uvjetuju mogućnost razgleda nekretnine. Imali smo slučaj poljske državljanke koja je tek pri uknjižbi shvatila da je njena nekretnina prodana još jednom kupcu.
Događa se sve više da agenti međusobno u borbi za klijente pribjegavaju i fizkičkom uklanjanju oglasa. Osim bolje regulacije, stoga je potrebna i edukacija klijenata, kako bi naučili kako prepoznati nelegalne posrednike.
Ovakvo ponašanje odgovorno je za to kako na tržištu stoji naša struka”, komentirala je Lada Košuta Vukić, otkrivši da je u 2019. godini samo 30 posto transakcija provedeno uz posredovanje putem agencija.
Na obali iznenađenje
Iako je tržište nakon lanjskog lockdowna sada nešto življe, u 2021. se neće dostići promet 2019. smatra Ranilović. Ističe da je potres u centru Zagreba smanjio promet nekretninama za 50 posto, a 12 posto na razini cijelog Zagreba.
Iznenađenje je promet nekretnina na obali, odnosno porast od čak 45 posto prometa građevinskim zemljištima. Pritom, jedna petina prometa nekretnina utemeljena je na kupnji stranaca (second home ili turizam), kupuju Slovenci, Nijemci, Austrijanci, iz Švedske je promet porastao za 60 posto u 2020. godini.
Tražene cijene divljaju, a unutar Hrvatske razlike u traženim cijenama su ogromne, samo u Zagrebu se prodaje od 800 eura do 4500 eura kvadrat stana. Istodobno brže raste graf traženih cijena od realiziranih cijena kvadrata, što ukazuje na stvaranje nekretninskog balona.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.to što se na ugovor piše 1500 eur umjesto 2000 eur ima utjecaj na prenapuhano tržište nekretnina u tom smislu što državna statistika zaostaje za komercijalnom statistikom. pa tako imate podatak porezne tj. onog famoznog enekretnina koji kasni cca. par godina sa podacima i imate podatak sa raznih prodajnih platformi. ono što nedostaje u cijeloj priči su podaci o stvarnim troškovima gradnje. pa bi se tako mogla procijeniti realna vrijednost kvadrata. APN je potaknuo mnoge na kupnju i gradnju, a nitko pametan sada ne kreće graditi obiteljsku kuću, puno je isplativije kupiti stariju kuću i adaptirati je. jer troškovi materijala i gradnje su toliko skupi da je to sa prosječnom hrvatskom plaćom nemoguće financirati. ali banke su uz pomoć APNa mnoge lakomislene i nepromišljene potaknule na investiciju koju će cijeli svoj život otplaćivati i raditi za cigle.
Uključite se u raspravu