Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su u drugom tromjesečju 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izračunao je Eurostat.
Hrvatska je u drugom tromjesečju bila u skupini zemalja Europske unije s najvećim rastom cijena nekretnina na godišnjoj razini, znatno većim od europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su u drugom tromjesečju 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izračunao je Eurostat.
Hrvatska je u drugom tromjesečju bila u skupini zemalja Europske unije s najvećim rastom cijena nekretnina na godišnjoj razini, znatno većim od europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su u drugom tromjesečju 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izračunao je Eurostat.
Time je njihov rast blago oslabio u odnosu na prva tri ovogodišnja tromjesečja, kada su poskočile 5,6 posto, najsnažnije od kraja 2007. godine.
U eurozoni nekretnine su poskupjele 5,0 posto. Njihov rast također je blago oslabio u usporedbi s prva tri ovogodišnja tromjesečja kada su prema revidiranim podacima poskočile 5,1 posto, najsnažnije od početka 2007. godine.
Među zemljama EU-a najviše su porasle cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 13,3 posto. Slijede Poljska s 10,9 posto, Slovačka s 9,7 posto i Hrvatska s 8,3 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su 9,1 posto.
U drugom prošlogodišnjem tromjesečju poskočile su 10,4 posto, najviše od ulaska u EU.
Pad cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini bilježile su u drugom tromjesečju Mađarska, za 7,4 posto prema provizornoj procjeni Eurostata, Estonija, za 5,8 posto, Latvija, za 2,3 posto, Bugarska, za 1,1 posto, te Irska, za 0,1 posto.
Tromjesečni rast u EU i eurozoni najsnažniji u godinu dana
U odnosu na prethodna tri mjeseca cijene stambenih nekretnina u EU porasle su drugom tromjesečju 1,5 posto, najsnažnije od drugog prošlogodišnjeg tromjesečja, pokazuju Eurostatovi izračuni.
U prva tri ovogodišnja mjeseca porasle su prema revidiranim podacima 1,3 posto.
U eurozoni rast cijena stambenih nekretnina snažno je ubrzao, na 1,7 posto, što je također najviša stopa njihova rasta od drugog tromjesečja 2019.
U prvom su ovogodišnjem tromjesečju porasle 1,0 posto, čime je Eurostat također blago revidirao prvu procjenu.
Među zemljama EU-a najviše su u razdoblju od travnja do lipnja porasle cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 4,4 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Slijede Italija s povećanjem cijena za 3,1 posto, te Austrija s 2,5 posto.
U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u drugom tromjesečju porasle 1,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su uvećane 2,7 posto.
Pad cijena nekretnina na tromjesečnoj razini bilježili su samo Mađarska, za 5,6 posto prema provizornoj Eurostatovoj procjeni, i Cipar, za 5,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.I ovakav komentar zapravo najvise govori o inteligenciji pisca, jer nazivati ljude generalno ovcama i govoriti o precjenjenim kvadratima je u biti kontradiktorno.
<span>2765 ovaca pohrlilo 30 god vraćati precijenjene kvadrate</span>
Da, ovce su i tu nema ničega kontradiktornog. Oni su uvjereni da cijene mogu ići “samo gore” i jedan od glavnih razloga za to je gore opisana intervencija države i narušavanje slobodno-tržišnog mehanizama formiranja cijena. Sve su to pogrešni signali u pogrešnom smjeru i izazvati će upravo ovakvo ponašanje ljudi. To što to tebi i sličnima nije jasno, što se ne razumiju osnove ekonomije i ponude i potražnje to je nešto drugo.
A koliko je velik (slobodno se može reći) nekretninski balon u Hr može se jasno vidjeti i iz ovog skoro godinu dana starog članka, a u kojem se za usporedbu koriste još stariji podaci. U međuvremenu su stvari postale još grotesknije i nepovoljnije za nas. Koliko prosječnih Hr plaća je potrebno za 100 m2 prosječnog stana po današnjim cijenama? EA19 prosjek je 10 godina.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/da-bi-kupili-stan-hrvati-moraju-raditi-najdulje-u-eu/2131235.aspx
I ovakav komentar zapravo najvise govori o inteligenciji pisca, jer nazivati ljude generalno ovcama i govoriti o precjenjenim kvadratima je u biti kontradiktorno.
<span style=”font-size: 14px; background-color: #ffffff;”>2765 ovaca pohrlilo 30 god vraćati precijenjene kvadrate</span>
A stambene kredite ljudi vani uzimaju na 40-50.g. otplate za stanove i kuce, tako da stvarno ne razumijem na sta se zalite. Ono na sta bi se svi trebali zaliti su nevjerovatna potplacenost (svi od cistaca, inzenjera do premijera rade realno za kikiriki) i nevjerovatno losa prava radnika, a ne visoke cijene nekretnina. To su sve gluposti koju vam potplaceni i nedovoljno obrazovani novinari koji su u istoj gabuli kao i vi serviraju, jer ne znaju za bolje i ne razmisljaju, a imaju pristup pisati u javnom mediju. Ali za to nazalost nije kriva vlada, nego kolektivni mentalitet ljudi koji zive u Hrvatskoj.
Ako obrnemo situaciju i loseg poslodavca pocnu napustati radnici, kao sto je to normalno u cijeloj evropi i kao sto su oni malo pametniji poceli raditi cim je Hrvatska usla u EU, tada ce poslodavci promjeniti mentalitet i boriti se za pravog radnika.
Ovdje gdje ja zivim zapravo nema poslodavaca i radnika, mislim ima, ali ne u tom smislu, svatko je poduzetnik i trguje sa svojim vremenom, znanjem i sposobnostima. Ako mi se poslodavac ne svidja jer me krivo pogledao, ja ga isti dan napustam i pronalazim drugi dan drugi posao, vjerovatno i bolje placen jer mi je u inboxu 10 drugih ponuda (managerske pozicije).
Ukratko dok se god ljudi u Hrvatskoj dozvoljavaju iskoristavati od nesposobnih krkana koji se nazivaju gazdama i sefovima, umjesto sposobnih poslodavaca koji okupljaju timove, do tad ce vam biti 2000 eur na 30.g. u centru glavnog grada preskupo za kvadrat stana. Znaci problem je u mentalitetu.
<span style=”font-size: 14px; background-color: #ffffff;”>3000 eura Petrovu, 2900 Črnomerec, 2700 Trešnjevku kraj pruge ili 2000 Špansko</span>
To su sitne cijene za usporedbu s cijenama vani. U centru glavnog grada, pa i kraj pruge metroa je skuplje, placas 8-10 k eur kvadrat stana (ako uopce i kupis stan, vecina ga renta) i to ima svakakvih rupa da ti pamet stane sta prodaju (no na svu srecu da ne podcjenjuju kupce nazivajuci takve stanove PRILIKOM ko’ rvatski krkani), tako da to ne stoji.
A ako ne zelis platiti centar, kupujes predgradje. I inace mi nikako nije jasno zasto je ljudima u ZG ispod casti zivjeti u okolici tipa Brezovica ili Scitarjevo. To su puno bolji, kvalitetniji i jeftiniji kvartovi od Novog zagreba za kucu. Mislim, jasno mi je za Sesvete i sve dalje prema istoku, tamo nikad ne bi zivio jer to je mala Bosna (Hercegovina je na Gornjem gradu).
Uključite se u raspravu