HBOR je do kraja studenog plasirao 6,3 milijarde kuna kredita, 20 posto manje nego u istom razdoblju lani, a blizu 2011., kad ih je u istom razdoblju odobreno 6,5 milijardi. No, lanjska je godina, kažu u HBORU, bila rekordna, tada su odobrili 10,2 milijarde kuna kredita.

– Izuzetno je pozitivno što je rastao udio kredita za investicije, sa 48 posto, koliko je iznosio lani u ovom razdoblju, na 61 posto u prvih 11 mjeseci 2013. Došli smo do brojki otprije krize, koje su se kretale u rasponu između 65 i 70 posto – istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, na božićnom druženju s novinarima.

Od ukupno odobrenih kredita oko polovica iznosa, više od tri milijarde kuna, odnosi se na male i srednje poduzetnike koji su se većinom odlučivali za manje investicije.

– Kriza je učinila svoje, oprezni su u investiranju, uglavnom su ulagali u strojeve, opremu i tehnologiju, rijetko u nove pogone. Manja je i potražnja za obrtnim sredstvima, dijelom zbog racionalizacije, ali dijelom i zbog velikog broja predstečajnih nagodbi. Te su trvtke "u plutanju" i čekaju rješenja – pojasnio je Kovačev.

Najveći se interes bilježi od strane mladih poduzetnika-početnika, žena poduzetnica, za zaštitu okoliša i turizam. HBOR se za oko 800 milijuna eura zadužio u međunarodnim financijskim institucijama, uglavnom povoljno, a tim je sredstvima omogućio povoljne kredite poduzetnicima. Najveći dio, 500 milijuna eura kredita, odobrio im je EIB, ostalo CEB i EBRD. Za 2014. su već dogovorili 1,2 milijarde eura novih kredita iz tih institucija, čija će se prva tranša realizirati do ožujka.

– Novost koju uvodimo je CIP program Europskog investicijskog fonda za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima. Kod ovih kredita dijelit ćemo rizik s poslovnim bankama u omjeru 70 posto HBOR – 30 posto banka. Instrumenti osiguranja su samo mjenice i zadužnice te poduzetnici neće morati založiti nekretnine – otkriva Kovačev.

I sljedećih šest mjeseci bit će za jedan postotni bod snižene kamate za kreditiranje investicija u industriji, poljoprivredi, turizmu i zaštiti okoliša, u rasponu od dva do pet posto.

– Bez obzira što idemo nauštrb dobiti, maksimalno smo racionalizirali troškove odobravanja kredita i bolje vodimo politiku likvidnosti, kako bismo osigurali niže kamatne stope – poručio je čelnik HBOR-a.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju