Udio domaćih investitora u volumenu investicijskih transakcija komercijalnim nekretninama je prošle godine dosegnuo rekordnih 59 posto. Domaći investitori su važni za tržište jer osiguravaju likvidnost i olakšavaju “exit” strategije, pokazuju podaci Avison Younga.

Sofisticiranije tržište

Tržište je postalo sofisticiranije i pojavilo se nekoliko “asset managera” (upravitelja imovinom) specijaliziranih za ulaganje u komercijalne nekretnine (CRE). Domaći investitori najviše kupuju i traže nekretnine pojedinačne vrijednosti do 15 milijuna eura, otkrivaju iz Avison Younga. Uz daljnje akumuliranje kapitala domaćih investitora i pojavu novih fondova i upravitelja imovinom, analitičari Avison Younga očekuju da se domaći igrači u budućnosti “potuku” sa stranim investitorima i kod najvećih investicija.

Prema prijašnjem izvještaju i analizama Colliersovih stručnjaka, hrvatsko tržište nekretnina ostaje dinamično, s potražnjom koja često nadmašuje ponudu kada je riječ o kvalitetnim i velikim investicijskim prilikama u gotovo svim sektorima komercijalnih nekretnina. Ukupni volumen investicijskih transakcija u 2024. godini iznosio je oko 250 milijuna eura. Unatoč padu volumena investicijskih transakcija na hrvatskom tržištu komercijalnih nekretnina u 2024. godini, ipak su zabilježene značajne aktivnosti domaćih i regionalnih investitora, posebno u segmentu manjih i srednjih ulaganja. Veći međunarodni investitori suočavaju se s ograničenim brojem velikih i dovoljno spremnih projekata, posebno onih vrijednih više od 100 milijuna eura ili onih koje uključuju hotelske nekretnine s više od 150 soba.

Istaknute transakcije dogodile su se u uredskom sektoru te uključuju prodaju preostalog CPI-ova portfelja u Zagrebu, uključujući Hoto Business Tower, Zagrebtower i Grand Center, dok su u hotelskom sektoru zabilježene manje transakcije poput prodaje Termi Sveti Martin, Hotela Aristos, Berkeley Hotela i Hotela Miramar.

Kada govorimo o sektoru uredskih nekretnina, stopa nepopunjenosti u uredskom sektoru u Zagrebu i dalje je na povijesno niskim razinama te se zato polako povećavaju i cijene zakupnina. Svjedoci smo i daljnjem razvoju sektora logističkih i skladišnih nekretnina, a glavne pokretače potražnje čine maloprodajni lanci, distributeri, 3PL te e-trgovine.

Logistika i dalje važna

Logistički sektor u Hrvatskoj ostaje jedan od najaktivnijih na tržištu, s kontinuiranim razvojem novih projekata. Trenutačno je u izgradnji više od 230 tisuća metara četvornih novih skladišnih kapaciteta, dok je dodatnih 565 tisuća metara četvornih u fazi planiranja.

Zagreb i dalje prednjači u razvoju, no sve veći interes i razvoj bilježi se i u industrijskim zonama Kukuljanovo kod Rijeke te Dugopolje kod Splita. Potražnja za logističkim prostorima sve više raste, potaknuta širenjem e-trgovine i potrebama maloprodajnih lanaca. Očekivanja za iduću godinu predviđaju nastavak tog trenda, pri čemu će se dodatno razvijati infrastrukturni projekti i povećavati interes za investicije u energetski učinkovite zgrade. To će pridonijeti stvaranju održivijeg i konkurentnijeg tržišta nekretnina.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”