Građevinarstvo je u 2024. godini činilo 6,4 posto hrvatskog BDP-a prema tekućim cijenama. U 2025. godini utjecaj sektora dodatno je povećan, doprinoseći sa 7,8 posto BDP-a u prvom tromjesečju i 6,8 posto BDP-a u drugom tromjesečju, što u prosjeku iznosi 7,3 posto u prvoj polovici godine.

Od studenoga 2015. do danas ukupni volumen ostao je na pozitivnom teritoriju, što znači da je gotovo deset godina građevinska aktivnost konstantno rasla u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, samo s različitim intenzitetom.

Ubrzanje od 2022.

Povećanjem volumena građevinskih radova porasla je i vrijednost završenih građevinskih projekata. Umjeren rast bio je vidljiv do 2022., kada je dovršetak infrastrukturnih projekata započetih u ranijim godinama počeo snažnije pridonositi ukupnoj vrijednosti.

“To se može pripisati nekoliko čimbenika, uključujući obnovu nakon potresa koji je stvorio snažnu potražnju nasuprot sporijoj ponudi, ulazak Hrvatske u eurozonu koji je potaknuo veće projekte s višim standardima, kao i značajan porast plaća posljednjih godina podržan solidnim rastom BDP-a. Među tim pokretačima važno je napomenuti i da su kućanstva akumulirala više depozita, što je povećalo njihov apetit za ulaganjem, dok je sam građevinski bum bio vidljiv u samoj potražnji za kupnjom betona posljednjih godina.

Kako su prihodi kućanstava rasli, učinak dohotka i supstitucije omogućio je veću potrošnju, što je prirodno povećalo vrijednost građevinskih projekata, trend koji je u skladu s kontinuiranim povećanjem obujma koji smo već primijetili u posljednjih deset godina. Vrijednost izvršenih radova porasla je za 5,3 posto u prvoj polovici 2025. u usporedbi s prvom polovicom 2024., nakon naglog povećanja od 14 posto u 2024. u odnosu na 2023. godinu”, piše Damian Bhaskar, analitičar Intercapitala.

Treba uzeti u obzir i nekoliko drugih pokazatelja, a najznačajniji je broj izdanih građevinskih dozvola, koji je naglo porastao krajem 2022. i početkom 2023. U 2015. ukupan broj dozvola iznosio je 6328, porastao je na 11564 u 2023. i 11823 u 2024., dok je u prvih sedam mjeseci 2025. dosegao 6889. To upućuje na umjeren, ali i dalje solidan rast građevinske aktivnosti u kratkom roku. Očekivana vrijednost ovih radova slijedila je istu putanju, povećavajući se s 2,77 milijuna eura u 2015. na 7,02 milijuna eura u 2023., zatim na 7,54 milijuna eura u 2024., dok je u prvih sedam mjeseci 2025. već iznosila 4,235 milijuna eura.

Promatrajući stranu ponude, hrvatski građevinski sektor dugo se suočava s izazovima vezanim uz nedostatak radnika, potaknut pritiscima na plaće iz zemalja s višim plaćama poput Austrije i Njemačke, kao i neusklađenošću između obrazovanja i potreba tržišta rada. Kratkoročno, ovaj je problem djelomično nadoknađen uvozom stranih radnika.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Od pandemije, troškovi materijala porasli su pod pritiskom inflacije, povećane javne potrošnje, poremećaja u lancu opskrbe, geopolitičkih napetosti i svih ostalih čimbenika koje smo već spomenuli u ranijim odjeljcima. Svi prethodni grafikoni učinkovito nas vode do ove točke, pokazujući trend i korelaciju između većih količina, jače potražnje i rastućih troškova.

Da bismo stvari stavili u perspektivu, od drugog tromjesečja 2015. do drugog tromjesečja 2020. troškovi gradnje po metru četvornom porasli su za samo deset posto, što se danas čini gotovo nemogućom brojkom. Od drugog tromjesečja 2020. do drugog tromjesečja 2025. povećanje je iznosilo 59,5 posto. Potaknuto je višim plaćama, strožim građevinskim standardima, obilnim priljevom kapitala, članstvom u eurozoni, potrebom za ulaganjem ušteđevine pa čak i društvenim učinkom”, piše Bhaskar.

Prema najnovijim podacima, troškovi po metru četvornom pali su za 1,17 posto u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, što je prvi pad od prvog tromjesečja 2023., čime je razina dosegla 1608 eura po metru četvornom. S druge strane, snažna potražnja također je bila glavni čimbenik širenja sektora. Proizlazi iz nekoliko izvora, uključujući obnovu nakon potresa, infrastrukturu ponovni razvoj i održavanje, novi turistički projekti, komercijalne nekretnine i, naravno, stalan tok nove stambene izgradnje.

Najveći rizici

Prosječna cijena novih stanova u Hrvatskoj dosegla je 2754 eura po metru četvornom u prvoj polovici 2025. U Zagrebu je ta razina nešto viša i iznosi 2958 eura po metru četvornom, dok u ostalim naseljima iznosi 2511 eura po metru četvornom. Gledajući proteklih deset godina, to je porast od 81,4 posto za cijelu Hrvatsku tijekom analiziranog razdoblja.

Troškovi gradnje po metru četvornom porasli su za 74 posto u istom razdoblju, što djelomično objašnjava nagli porast cijena, ali svakako ne umanjuje činjenicu da je porast značajan. Hrvatska je doživjela gotovo desetljeće neprekidnog rasta obujma gradnje, rastuće vrijednosti projekata i naglog povećanja troškova i cijena stambenih objekata, dinamiku koja je podržala BDP, ali i pogoršala priuštivost, posebno za mlađa kućanstva.

Rješavanje ovih pritisaka zahtijeva strukturne reforme u područjima kao što su građevinska regulativa, urbano planiranje, promet, porezna politika i ponuda stambenog prostora, dodaje Bhaskar. Bez takvih promjena sektor riskira ulazak u ciklus u kojem rast troškova i cijena i dalje nadmašuje rast plaća i depozita, držeći nekretnine nedostupnima sve većem dijelu stanovništva.