Knjiga Atomski marketing autora Marijana Palić i Mate Rajića štivo je autentične marketinške prakse digitalnog doba. FCK, we’re sorry, Dobro vs zlo, Moron, Mišolovka, Bolimepipi, Drečanje beba…“ samo su neka od stotinjak poglavlja knjige.

“Kolega Marijan Palić i ja smo malo drugačije krenuli u priču s marketingom pa je tako bilo i u pisanju knjige. Danas svi žele odmah rezultate u marketingu i svima treba nešto atomski brzo. Atomski i zato što se sve brzo mijenja i možda za godinu dana neke ideje ili kanali neće postojati ili neće biti tako efikasni. I meni je radni naslov bio malo pretenciozan, ali kad sam pročitao poglavlja koja je Marijan napisao shvatio sam da se drugačije i ne može zvati”, objašnjava Mato Rajić naziv knjige.

Kako tvrdi, danas je budžet bitan, ali ne presudan. Poanta je, kaže, da možeš doprijeti do svoje publike i sa skromnim budžetom. U knjizi imaju i domaći primjer PR/marketing kampanje s nula kuna, dobrom pričom i otvorenom Facebook stranicom. Najvrjednije u knjizi je što kroz nju čitatelj shvati da marketing nije rezerviran samo za one koji imaju velike budžete. Novi ‘online svijet’ omogućio je neviđene mogućnosti uz ponekad minimalna ulaganja.

“Kod nas nedostaje literature koja će donijeti konkretne primjere iz prakse, a upravo je na to Atomski marketing maksimalno fokusiran. U knjizi se nalaze 84 priče i u njima su neki od primjera koji se mogu primijeniti u praksi već sutra. Marketing je pričanje priča, a od marketinga, pogotovo digitalnog, se radi bauk. Koliko će pomoći? Prema prvim recenzijama koje dolaze od kolega, ali i ‘običnih’ čitatelja – dosta”, kaže Rajić. Veliki brendovi s ogromnim budžetima sve više koriste i nove kanale komunikacije, a isto se, samo malo sporije, događa i kod nas.

“Rezultat toga su i cijene, primjerice oglašavanja na Facebooku gdje ono što ste prije tri godine mogli besplatno, danas treba platiti. Ipak, to je još uvijek povoljnije u odnosu na tradicionalne kanale oglašavanja. Ono što je dobro je da novih kanala i prilika ima sve više i onaj tko to dobro iskoristi i bude među prvima će profitirati i uvijek će zbog brzine reakcije biti u prednosti pred nekom korporacijom”, napominje Rajić.

Njčešće greške koje vide kao konzultanti su upravo kod osnovnog marketinškog alata – web stranice. Nju nerijetko radi ‘susjedov mali’ ili se prepusti nekome tko uopće ne shvaća biznis klijenta, njegove potrebe i ciljeve te potrebe njihovih klijenata. Na kraju zbog toga što se ne analizira ponašanje posjetitelja na stranici ili se samo kopira stranica druge tvrtke u konačnici ‘jeftin susjedov mali’ bude vrlo skup za tvrtku.

Najbolja strana digitalnog marketinga je što se sve može pratiti i jako brzo se stvari mogu mijenjati, ali s druge strane to je ono što zahtijeva i konstantnu edukaciju i usavršavanje.

“Može se reći da su Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija dosta slične vezano uz digitalnu komunikaciju i oglašavanje. Ipak, primjerice u Srbiji je Twitter popularniji nego u Hrvatskoj. S druge strane, tržišta Bugarske i Rumunjske su jako različita, iako se broje u ovu regiju. Kod nas odlično prolaze PR članci, a banner oglašavanje više gotovo nitko ne primjećuje. U Bugarskoj i Rumunjskoj nitko ne doživljava PR članke, ali banner oglašavanje odlično prolazi”, pojasnio je Rajić razlike tržišta.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

“Korištenje umjetne inteligencije, chatbotova, influencer marketing, programmatic oglašavanje…, sve su to trendovi u svijetu od kojih se neki više, a neki manje apliciraju i kod nas. U nekim stvarima kaskamo zbog tehnologije, u nekima zbog manjka hrabrosti i dugotrajnih procesa odlučivanja u kompanijama”, smatra Rajić.

Kako kaže, u Hrvatskoj je trenutačno u procvatu video marketing, a i sve je više zanimljivih podcasta, što prije nije bio slučaj.

“S nestrpljenjem čekamo i implementaciju 5G mreže koja bi mogla donijeti novu mini revoluciju koja će se odraziti i na marketing. Najveći izazov će i dalje biti pitanje kada će oni koji odlučuju o budžetima prestati pričati o ‘digitalizaciji’ kao budućnosti i istovremeno se držati tradicionalnih kanala. Pritom ne mislim da su ti kanali loši nego da su komplementarni i digitalnom marketinškom miksu.

Digitalizacija odavno nije budućnost nego prošlost i sadašnjost. U budućnosti vidim i dalje prilike za manje i pokretnije tvrtke s manjim budžetima koje će se lakše probijati do klijenata”, zaključuje Mato Rajić.