Sjeverna Makedonija ima osiguranu opskrbu prirodnim plinom do kraja sezone grijanja 15. travnja, ali što onda? Vlada se nada pomoći Bugarske, koja bi trebala opskrbljivati zemlju kao zamjenu za ruski plin ako Moskva odluči platiti prirodni plin u rubljima od strane “neprijateljskih država”, piše internetski portal Deutsche Welle.

Opskrba prirodnim plinom u zemlji osigurana je do 15. travnja, potvrdio je u petak (1. travnja) ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi, koji ne vjeruje da će S. Makedonija bi se mogla suočiti s problemima u pogledu toplinske i električne energije.

Rusija je rekla da za sada neće prestati isporučivati plin Europi nakon što je predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se zahtijeva da plaćanja budu u rubljama. Kupci moraju otvoriti račun u rubljama u ruskim bankama, inače će postojeći ugovori biti raskinuti. Uredba ne obuhvaća isporuke koje su već plaćene. Ako Moskva provede odluku, zemlje u regiji, uključujući sjevernu Makedoniju, tražit će alternativne izvore za opskrbu prirodnim plinom. Skoplje se nada Sofijinoj pomoći.

Ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi uvjerava da će u slučaju da Rusija donese takvu odluku, svi drugi alternativni izvori prirodnog plina koji će se isporučivati Bugarskoj moći koristiti Sjevernu Makedoniju.

Povezivanje s EU

Potaknute energetskom krizom, zemlje u regiji već traže alternative za opskrbu prirodnim plinom. “Takav je novi interkonektor s Helenskom Republikom, naše izravno sudjelovanje u terminalu Alexandropoulos, i naravno novi interkonektor s Republikom Bugarskom, koja je članica EU”, rekao je Bekteshi koji je već razgovarao s guvernerom Narodne banke da još uvijek nema europskog smjera središnje banke, jer makedonski tečaj nema rublju kao valutu i takve transakcije se ne mogu obavljati.

Vlasti su nepokolebljive da su unatoč energetskoj krizi koja je pogodila Europu zbog rata u Ukrajini, poduzele pravovremene mjere za opskrbu potrebnom energijom.

“Spremni smo na svaku moguću opciju koja se može dogoditi u području električne i toplinske energije, ne bismo imali problema s takvom mogućom odlukom Ruske Federacije. “Naš plinovod ide kroz Republiku Bugarsku, u slučaju da se donese odluka o zaustavljanju ruskog plina, sva druga alternativna rješenja koja će se isporučivati Bugarskoj, kao članici EU, možemo koristiti”, rekao je ministar.

AD ESM je, prema planu proizvodnje, prošle godine trebao proizvesti 3530 gigavat sati električne energije, ali je godinu završio s minus 216 gigavat sati, kao posljedica nesreće Bloka 3 u REK “Bitola” i njegovog nerada u prosincu. No, generalni direktor AD ESM-a Vasko Kovačevski najavljuje da je za 2022. plan proizvodnje povećan za 20 posto i trebao bi iznositi 3736 gigavat sati.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

“Za sada u prva tri mjeseca u potpunosti ispunjavamo plan”, rekao je.

Kovačevski naglašava da je u skladu s planom proizvodnje električne energije izrađen i plan proizvodnje ugljena u rudnicima u REK “Bitola” i u REK “Oslomej”.

“Ove godine ubrzavamo procese otvaranja rudnika nova dva rudnika ‘Živojno’ za REK ‘Bitola’ i ‘Gušterica’ za TE ‘Oslomej’ i mislim da ćemo u potpunosti ispuniti obvezu za plan i potrošnju, tj. potrošnja koja je potrebna. REK ‘Bitola’ bi prema planu trebao proizvesti više od 5 milijuna tona uglja iz domaće proizvodnje, dok se u ‘Oslomeju’ geološka istraživanja izvode na lokalitetu Gušterica i očekujemo s ovog lokaliteta do kraja godine, za Oslomej izvući između 150 i 200 tisuća tona ugljena za ogrjevnu sezonu 2021.-2022., rekao je Kovačevski.

Stav ekologa

No, takve su najave izazvale žestoku reakciju ekoloških udruga.

Eko-svijest je osudila najave za otvaranje novog rudnika lignita u Živojnu, u općini Novaci. Taj je projekt, prema njima, neprihvatljiv s ekološkog, energetskog i gospodarskog aspekta, te je suprotan svim strategijama i deklariranim obvezama države.

“Nakon što je Rudnik lignita Živojno uvršten na popis prijavljenih projekata za Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan, prva pretpostavka je bila da je riječ o nenamjernoj grešci i o ostatku nekih starih planova koji datiraju još prije Energetskog razvoja 2040. Strategija.” godine. “Ali sada direktor državne tvrtke AD ESM najavljuje da se aktivno radi na otvaranju rudnika i da su poduzeti konkretni koraci 2021. godine”, kažu iz organizacije.

Sve se to događa u razdoblju kada se priprema i donosi Strategija razvoja energetike do 2040. godine te se radi na Nacionalnom energetskom i klimatskom planu – planskim dokumentima koji jasno ukazuju na potrebu ubrzane energetske transformacije i udaljavanja od korištenja fosilnih izvora. goriva. Otvaranje novog rudnika, smatraju ekolozi, samo će pogoršati situaciju koja proizlazi iz 30 godina neprovođenja planova u energetskom sektoru i kašnjenja u korištenju novih obnovljivih izvora energije, poput sunca i vjetra.