U špilji Lascaux u francuskoj jugozapadnoj regiji Dordogne, koji arheolozi nazivaju prehistorijskom Sikstinskom kapelom, znanstvenici su počeli s radovi na zaštiti 17.000 godina starih crteža. Crne mrlje počele su se pojavljivati u špilji alarmantnom brzinom, dijelovi zidova počeli su otpadati, a boje blijedjeti. Uz znanstvenike restauratore Lascaux su posjetili i stručnjaci koje je poslao Unesco da bi utvrdili treba li Lascaux uvrstiti na popis ugroženih mjesta svjetske baštine. Špiljske crteže 1940. godine pronašli su četvorica tinejdžera koji su pratili svog psa kroz rupu za koju se ispostavilo da čuva neprocjenjive radove iz prethistorije. Izvanredni crteži bikova, jelena i konja u špilji su preživjeli od posljednjeg ledenog doba, no sada ih uništavaju gljivice i bakterije. Znanstvenici za propadanje crteža krive “loše zamišljenu i katastrofalno postavljenu ventilaciju”, sustav prozračavanja koji je instaliran prije sedam godina. Paul Bahn, britanski specijalist za umjetnost ledenog doba, rekao je da po zidovima špilje curi voda, a crne mrlje, ponegdje veličine šake, šire se po zidovima i crtežima. Bahn dodaje da biolozi tek moraju proučiti te mrlje da bi se moglo početi s “liječenjem”. Lascaux se sastoji od velike ulazne komore i dvije manje galerije, Velike galerije bikovai i Oslikane galerije, sa oko 1500 ureza i 600 crteža, napravljenih pomoću žutog, crvenog i crnog mineralnog pigmenta. Doktor Bahn pozvao je francusku vladu na akciju prilično oštrim riječima: “Skandal u špilji Lascaux svakim je danom sve veći”. Diljem svijeta postoji 660 lokacija koje se nalaze na Unescovu popisu Mjesta svjetske baštine. Prema Konvenciji o svjetskoj baštini iz 1972. godine vlade tih država obavezne su brinuti se za takva mjesta, od koji je na popisu ugroženih njih 30. Za razliku od Lascauxu, ta mjesta obično su ugrožena nakon nekog dramatičnog događaja poput potresa, neke druge prirodne nepogodne ili rata (kao što je primjerice Dolina Buda u Afanistanu). U svom pismu Francescu Bandarinu, čelnom čovjeku Unesca, Bahn je kritizirao “fatalnu odluku” da se obnove električne instalacije u špilji: “Rezultat tog smušenog rada ima katastrofalne posljedice po stabilnost špilje i umjetnost u njoj. Usprkos stalnim francuskim obećanjima, među znanstvenicima je vrlo dobro poznato – a oni dobivaju informacije iz bolje obaviještenih i pouzdanijih izvora – da je situacija u špilji vrlo loša i može samo postati još gora”. Laurence Leaute Beasley koja vodi Međunarodnu komisiju za očuvanje Lascauxa rekla je optužujući francuske vlasti: “Lascaux i crteži u njemu trpe zbog nerada onih koji su za špilju zaduženi. Lascaux trpi zbog birokratskog labirinta; situacija podsjeća na zrakoplov bez pilota”. Francusko ministarstvo kulture odbilo je komentirati izjave Laurence Leaute Beasley.

Najugroženija mjesta na popisu Unescoa

Iran – Drevni zamak, kao i sam grad Bam, pogođen je potresom u prosincu 2003. godine. U njemu je živote izgubilo 26.000 ljudi, a međunarodni timovi pokušavaju spasiti drevni grad.
Afganistan – U dolini Bamiyan talibani su eksplozivom uništili goleme Budine kipove. Restauracija je otežana zbog pješačkih mina zbog kojih znanstvenici ne mogu pristupiti nekim dijelovima lokaliteta.
Jemen – Stari grad Zabid, neprocjenjiv arheološki lokalitet, uništava se novogradnjom. Oko 40 posto drevnih nastambi zamijenjeno je betonskim kućama. Na listi ugroženih je od 2000. godine.
Azerbajdžan – Grad Baku, rijedak primjerak srednjovjekovne arhitekture, pogođen je potresom u studenom 2000. godine, a ugrožavaju ga i širenje grada te loše metode obnavljanja.