Siniša Waldinger, izvršni kreativni direktor agencije BBDO, naći će se u ulozi predsjednika žirija za dodjelu nagrade X na predstojećem nacionalnom festivalu oglašavanja IdejaX. Festival će se održati u Zagrebu 26. i 27. svibnja, a osim nagrađivanja najboljih oglašivačkih uradaka, okupit će brojne domaće i europske marketinške stručnjake. Ovako snažan i relevantan nacionalni festival tržišnih komunikacija, smatra Waldinger, nužan je za domaću oglasnu industriju.

Zbog čega je kreiranje novog festivala tržišnih komunikacija važno marketinškoj struci u Hrvatskoj?
Snažan i relevantan nacionalni festival tržišnih komunikacija jednostavno je ‘’must have’’ hrvatske oglasne industrije. Ona to zaslužuje reputacijom sudionika kreativne scene, relevantnošću domaćih brendova u tržišnoj utakmici i visinom financijskih investicija u komunikaciju i snaženje brendova. Želja nam je Zagrebu, Hrvatskoj i regiji ponuditi strukovni sadržaj koji će se pamtiti i biti vrhunski primjer dobrog spoja edukacije, promocije kreativnosti u oglašavanju i povezivanja ključnih sudionika marketinške scene.

Po čemu se novi projekt razlikuje od dosadašnjih festivala sličnog tipa?
IdejaX svoju razlikovnost gradi na media-neutral pristupu, odnosno pokušaju da učinke kreativnosti na neki brand stavi u prvi plan, bez obzira na tip medija u kojem je određena poruka poslana. Uostalom, to je realnost u kojoj se brandovi danas bore za naklonost potrošača. Sve je veći broj touchpointova u kojima se odvija interakcija potrošača s brendom, a Ideja X želi pronaći i nagraditi onaj tip kreativnosti koji je osvojio srce i pamet potrošača bez obzira na to u kojem se od tih touchpointova ta kreativnost nalazila.

U kojoj ćete se ulozi naći na IdejaX-u i što očekujete od njenog prvog izdanja?
Moja će uloga biti predsjedavanje žirijem sastavljenim od kolega kreativaca koji trenutno, bez sumnje, predstavljaju top garnituru ovog posla u Hrvatskoj. Tijekom dva dana žiriranja zajedno ćemo pokušati prekrižiti X-om ono najbolje od domaćeg oglašavanja u proteklih godinu i pol dana i ukazati kako bi se trebalo komunicirati kvalitetno i kreativno, a istovremeno i tržišno uspješno. Očekujem dobru atmosferu na žiriranju, dobru atmosferu na predavanjima i prezentacijama komunikacijskih stručnjaka koji nam dolaze iz Europe i svijeta, te naposljetku dobru atmosferu na završnoj dodjeli i partiju.

Kako ukupno ocjenjujete trenutnu situaciju na oglašivačkom tržištu?
Mislim da su se velike agencije konsolidirale i prestrojile te spremno dočekuju izazove 2011. godine. Istovremeno, imamo i puno malih, kreativnih studija i hot-shopova, pa se čini da su naručitelji, barem što se tiče ponude kreativnih usluga na tržištu, u dobroj poziciji.

Koji su najveći problemi s kojima se danas suočava hrvatska marketinška industrija?
Mislim da je najveći problem hrvatske marketinške industrije veličina tržišta i njegov potencijal, odnosno broj klijenata koji mogu ozbiljno investirati u kreiranje nekog novog brenda ili kontinuiranu podršku postojećim brendovima. Broj propulzivnih i snažnih robnih kategorija nije beskonačan. Kao primjere bismo mogli navesti navesti telekomunikacijske i financijske usluge i trgovinu. U svakoj od tih kategorija nemate deset ili 15 snažnih brendova, nego svega dva ili možda tri.

Kakva je pozicija hrvatske marketinške industrije u usporedbi sa europskih zemljama?
Osim razlike u veličini tržišta, pa samim time i velikih razlika u budžetima, mislim da nema neke bitne razlike. Kriza je jednako pogodila i velike svjetske komunikacijske mreže u SAD-u i Europi. Problemi s kojima se susrećemo nisu bitno različiti od problema s kojima se susreću naše kolege iz Europe ili SAD-a. S druge strane, domaće agencije ne zaostaju po vještinama, znanjima i know-how-u u usporedbi s inozemnim agencijama.

Kako na vas osobno djeluju marketinške poruke?
Kada su kreativne i zabavne djeluju stimulativno i smirujuće, a kad me podcjenjuju i kad su zatupljujuće, onda me ljute.

Nema revolucije

Kako se, prema vašem mišljenju, pad marketinških budžeta uzrokovan krizom odrazio na kreativnost?
Ne bih rekao da se pad marketinških budžeta osobito pozitivno odrazio na kreativnost. To je pomalo romantičarski pogled na posao, jer je pad marke­tinških budžeta samo posljedica problema uzrokovanih krizom, s kojima su se susreli brendovi u brojnim robnim kategorijama. A normalna ljudska reakcija je da ste opušteniji i hrabriji kad vam ide dobro. Nisam, recimo, vidio da je auto industrija, koja je možda najžešće osjetila učinak krize na svojim brendovima, poduzela nešto alternativno ili bitno drugačije u komunikacijskom smislu, u pokušaju da preokrene negativni trend. Još uvijek je to uobičajen medijski mix sastavljen od prodajnih i brend image poruka.

Klijenti

Kojim se projektima u BBDO-u trenutno bavite?
Kontinuirano radim sa klijentima i brendovima koji su povjerenje ukazali BBDO-u. Dakle, trenutno radimo nove kampanje za Ožujsko, Dukat, Westgate, American Express, Studenu, Wrigley, INA-u, Stipić Interart, EVN, Masterfoods i Henkel.