Suša što je pogodila Srbiju izazvala je veliku štetu, koja još nije precizno utvđena, jer će se konačne posljedice znati tek završetkom jesenske berbe kukuruza i ostalih poljoprivrednih kultura. Zasad je mjerljiva šteta što su je pričinili požari diljem Srbije u gašenju kojih je, na zamolbu srbijanskih vlasti, sudjelovao ruski zrakoplov s nosivošću 40 tona vode. Procjenjuje se da su požari, koji su bili najbrojniji u pirotskom kraju, nanijeli štetu veću od pet milijuna eura.
Najveću štetu poslije šumskog gospodarstva imali su uzgajivači pilića. Na farmama živadi od posljedica visoke temperature, što je prelazila 40 stupnjeva, uginulo je više stotina tisuća pilića. Mnogi vlasnici farmi pribjegli su klanju pilića kako bi smanjili štetu. Samo na farmi Eko-koko u blizini Valjeva od toplinskog udara uginulo je 15 tisuća brojlera, a slične posljedice zabilježene su i na drugim farmama u Srbiji.
Vlasnici su izloženi visokim troškovima sanacijom uginulih pilića, a inspekcijski organi pojačali su kontrolu kako bi se izbjegle zaraze širih razmjera, što bi uzorkovalo još veću štetu. Prema ocjeni Miloša Milojevića, glavnog veterinara u kompaniji za proizvodnju živinskog mesa živadi Agroživ iz Pančeva, što se temelji na dosadašnjim iskustvima, proizvođači takvog mesa morat će svoju djelatnost prilagoditi tropskim uvjetima, jer su klimatske promjene evidentne. Na farmama, koje su se na temelju iskustava iz prethodnih godina bolje pripremile za ovo ljeto, štete su manje. Ipak, toplinski udar bio je toliko jak da na pojedinim farmama nisu pomogli ni rashladni uređaji.

Toplinski udar, praćen vjetrom fen, utjecao je na smanjenju produkciju jaja, koja je, prema ocjeni veterinarskih stručnjaka, opala za 20 posto. Dnevno smanjenje produkcije jaja, što će se nepovoljno odraziti na priplodni materijal, iznosi oko 700 tisuća jaja. Lidija Perić, profesorica na Poljoprivrednom fakutetu u Novom Sadu izjavila je kako je za uzgoj pilića najoptimalnija temperatura od 20 stupnjeva, uz napomenu kako je živad veoma osjetljiva na visoke temperature. U vrijeme toplinskog udara temperatura je bila viša od 50 stupnjeva. Ugrožena je i ishrana preživjelih pilića jer je suša utjecala na smanjenu proizvodnju hrane. Vlasti su zbog velikih vrućina i moguće pojave bakteriološke zaraze zabranile prodaju jaja na tržnicama.Visoke temperature nepovoljno su utjecale na jesenske poljoprivredne kulture, osobito na kukuruz i šećernu repu.
Procjenjuje se da je toplinski udar spržio najmanje 1,5 milijuna tona kukuruza. To je veliki udar na srbijansku poljoprivredu jer je kukuruz najveći pojedinačni poljoprivredni izvozni proizvod. Zbog suše urod će biti smanjen s prosječnih sedam na oko tri tone po hektaruSuša je pogodia i voće, a to se najbolje vidi na tržnicama gdje mu je cijena porasla za više od 100 posto. Zbog manjeg uroda povećane su cijene rajčici i drugom povrću.
Iako raspolaže mnogobrojnim rijekama, u Srbiji je navodnjavanje slabo zastupljeno. Navodnjavanja su ispod dva posto poljoprivrednog zemljišta. Svojedobno sagrađeni sustav kanal Dunav – Tisa – Dunav je posve zapušten tako da se vode Dunava vrlo malo koriste za navodnjavanje.
Suša koja još traje prijeti da posljedice budu još drastičnije. Srbija je proteklih godina jedino u izvozu poljoprivrednih proizvoda ostvarivala suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Upitno je hoće li iz ovogodišnje proizvodnje šećera biti izvezeno 180 tiusuća tona na tržište EU, koliko iznosi godišnja kvota.