Jeste li čuli za princip “pasivnog kuhanja”? To je osnovna metoda kuhanja, koja smanjuje energiju kao i emisije CO2. Zaista, kako su troškovi hrane i goriva porasli posljednjih mjeseci, isto možemo reći i za energetski sektor koji sve više opterećuje novčanike Europljana, piše Elle, a prenosi City magazin. U domaćinstvu kuhanje čini veliki udio u potrošnji energije. Kako bi smanjili te izdatke, jedni se upuštaju u pripremu jela bez kuhanja, a drugi se prepuštaju serijskom kuhanju – anglosaksonskoj metodi, koja se sastoji od pripreme svih obroka za naredni tjedan unaprijed, prije nego što se sve zamrzne.

Što je pasivno kuhanje?

Suprotno onome što na što bi naziv mogao da upućuje, pasivno kuhanje je tehnika koja se pojavila krajem 19. stoljeća. Koristi se za kuhanje hrane u kipućoj vodi, koja stoji na štednjaku točno 2 minute, prije isključivanja vatre. Nakon toga jelo se ostavi da se kuha poklopljeno oko 10 minuta.

svima se dogodi

Presolili ste ručak? Ovih nekoliko trikova spasit će vašu juhu, varivo ili umak

Po preporuci Talijana Giorgija Parisija koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 2021, pasivno kuhanje na ovaj način omogućuje dobivanje savršeno kuhane tjestenine ili povrća, uz manji utrošak energije. Zahvaljujući poklopcu, toplina će ostati koncentrirana unutar posude. Međutim, vrijeme kuhanja bit će sporije od uobičajenog.

Poznati talijanski brend tjestenina i umaka Barilla u listopadu je čak objavio “vodič kroz vrijeme pasivnog kuhanja”, prema različitim oblicima tjestenine. Primjerice, za paket špageta koji pokazuje 9 minuta kuhanja, morat ćete kuhati vodu 2 minuta, a zatim pustite da se tjestenina kuha 8 minuta, uvijek pokrivena. Očigledno, pasivno kuhanje ima svoje granice, a metoda se ne može koristiti za proizvode koji nisu jestivi sirovi (za razliku od povrća ili tjestenine).