Hrvatska putnička agencija Generalturist prvi je put u svoju ovogodišnju wellness ponuda uvrstila i dvije destinacije u BiH. Brošura Generalturista sadrži ponude iz hrvatskih, slovenskih, austrijskih, mađarskih i talijanskih turističkih odredišta. Od bosanskohercegovačkih turističkih destinacija Generalturist je u protekloj zimskoj turističkoj sezoni u ponudi imao skijaške centre na bosanskim planinama Vlašić i Jahorina. Da su zimski turistički centri najvažniji turistički potencijal BiH pokazali su i podaci s kraja sezone o popunjenosti hotela i drugih turističkih smještaja na Vlašiću kod Travnika, Jahorine, Kupresa i Blidinja u Federaciji BiH te Bjelašnice u Republici Srpskoj. U tim su zimskim centrima uz domaće goste najbrojniji bili gosti iz Hrvatske i Srbije ali i iz Slovenije i Mađarske. Ono što ih privuklo na zimski odmor u BiH su usprkos lošijoj turističkoj usluzi znatno niže cijene smještaja i ostalih usluga u odnosu na cijene u zimskim centrima u Sloveniji ili pak Austriji, Švicarskoj, Italiji Francuskoj. Bosanskohercegovačkim turističkim centrima išao u prilog i snijeg kojeg je bilo cijele zimske turističke sezone. Da se isplati ulaganje u BiH zimski turizam pokazuje i zanimanje domaćih i stranih ulagača za obnovom i izgradnjom smještajnih objekata na olimpijskim planinama u okolici glavog grada BiH te na području Kupresa.

Termalna rivijera
U izgradnju hotela i bungalova ulažu osim domaćih uspješnih tvrtki, poput sarajevskog Bosnalijeka, i talijanski ulagači preko konzorcija Tehel čiji je predsjednik uprave Ante Marković. Jedno od većih ulaganja u BiH u protekloj godini bila je zgradnja Termi Ilidža, ulaganje slovenske tvrtke Terme Čatež. Kompleks Termalne rivijere na Ilidži vrijedan je više 16 milijuna eura. U protekloj zimskoj turističkoj sezoni Kupres je, primjerice, imao prihod od rekordnih poslijeratnih nešto preko 3,5 milijuna eura. U općini je prošle zimske sezone registrirano rekordnih 60 tisuća noćenja u hotelima i privatnom smještaju. Gosti tog skijaškog centra na granici Hercegovine i Bosne uglavnom su iz Dalmacije od Dubrovnika do Zadra. U prijeratnom vikend naselju na Kupreškoj visoravni Čajuša posljednjih je godina učestala gradnja kuća za odmor. Posljednjih je godina izgrađeno oko pet stotina novih objekata. U dodatku prostora koji je općinska vlast zbog povećanje potražnje za gradnjom zvanom Čajuša 2 izgrađeno je još oko tristotinjak objekata. Zbog novih zahtjeva za gradnjom općinari u Kupresu već su isparcelizirali novi prostor za gradnju još jednog vikend naselja Čajuša 3. Cijena građevinskog zemljišta u kupreškoj je općini u prošloj godini udvostručena. Kako trvdi načelnik Kupresa Sjepan Herceg imaju zaintersirane ulagače iz Republike Hrvatske za gradnju novih hotela, skijaških staza, skijaških liftova…

Vjera i rafting
Osim zimskog turima BiH može ponuditi i jedini svoj primorski grad Neum za ljetnji turizam te svoje rijeke za kontinentalne oblike turizma, poput raftinga na rijekama Uni, Neretvi ili Drini, nekoliko termalnih izvora uz koje su napravljena liječilišta, najpoznatiji je Reumal kod Fojnice, a od vjerskog turizma tu je poznato Međugorje. Prema službenim podacima Grupacije za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH Bosnu i Hercegovinu je prošle godine posjetilo 434.216 turista koji su ostvarili 1.017.383 noćenja, što je nešto više u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnom broju stranih turista i noćenja posjetitelja iz zemalja nastalih podjelom bivše zajedničke države je 53 posto, iz zemalja Europske unije 22, iz ostalih europske zemlje 19 i iz izvaneuropske zemlje šest posto. Prosječno zadržavanje stranih turista je 2,2 dana. U Federaciji BiH je zabilježeno 72,7 posto ukupnog broja posjeta stranih turista, u Republici Srpskoj 25,3 i u Distriktu Brčko dva posto. Prema podacima iz istog izvora BiH ima 18.549 registriranih ležaja u hotelima, motelima, pansionima i u privatnom smještaju, što je za 5,7 posto više nego u 2004. godini. Popunjenost smještajnih kapaciteta u 2005. godini bila je 15 posto, što je pak za 13 posto manje nego godinu ranije.
Podaci su prikupljeni od statističkih institucija F BiH, RS-a i Distrikta Brčko na osnovu mjesečnih izvješća o turistima i noćenjima dostavljenih od ugostiteljskih i drugih organizacije koje pružaju usluge smještaja gostima. Problem značajnijeg razvoja BiH turizma je u nedostatku novca ali i u nedostatku gospodarske politike i nedostatnom zakonodavstvu. Premda su međunarodne turističke agencije i organizacije posljednjih godina posvetili veću pozornost BiH zbog obećavajućih turističkih mogućnosti zaključak je kako nije iskoristila pogodnosti turističkih mogućnosti regije kao što su to uradile Hrvatska ili Crna Gora.

Rast od pet posto
Svjetski savjet za turizam i putovanja, koji prati i prognozira industriju turizma širom svijeta, od ukupno 174 posmatanih zemalja, Bosni i Hercegovini po očekivanom povećanju godišnjih prihoda od turizma u slijedećih deset godina predviđa 78. mjesto. Crnoj Gori se predviđa najveći turistički rast od deset posto a Hrvatskoj koja je na petom mjestu predviđeni rast je osam posto. BiH se predviđa rast od pet posto. Prema istraživanjima WTTC-a broj zaposlenih u turizmu u BiH procjenjuje se na 50 tisuća, odnosno pet posto ukupnog broja zaposlenih. Povećanje turističkih posjeta BiH posljednjih godina može zahvaliti prije svega turističkim okolnostima regije a nikako svojoj osmišljenoj turističkoj strategiji koje, unatoč pojedinim naporima da se napravi, baš i nema. Povećan turistički posjet nastao je prije svega u tranzitu iz europskih zemalja i Rusije prema Jadranskoj obali te dijelom iz turističkih posjeta koje agencije za svoje goste na Jadranskoj obali organiziraju jednodnevnim izletima do Hutova blata, Međugorja, Mostara… Na nedavnom savjetovanju o prometu u službi turističke ponude, organiziranom u okviru sajma gospodarstva u Mostaru, direktor mostarske zračne luke Ortiješ, Marin Raspudić ustvrdio je kako godišnje kroz zračne luke kod Splita i Dubrovnika prođe između 300 i 400 tisuća stranih turista koji posjete Međegorje. Mostarska zračna luka naime nema letova jer nisu komercijalno isplativi za zrakopolovne tvrtke. Iz Grupacije za turizam i ugostiteljstvo pri Vansjkotrgovinskoj komori BiH upozorili su Vijeće ministara BiH na nepostojanje dugoročne turističke strategije, neodgovarajuće zakonsko i institucionalno uređenje turističke djelatnosti te neodgovarajući rad inspekcijskih službi. Sve što su institucije BiH uradile na poboljšanju turističke ponude je kampanja “Dobrodošli u BiH” kojom su prikupljani podaci o broju i podrijetlu turističkih gostiju a usputni cilj joj je bio i promidžba domaćih turističkih mogućnosti. Turistima koji su bili na proputovanju kroz BiH na tri granična prijelaza Bosanska Gradiška, Bosanski Brod i Izačić prošloga ljeta djeljeni su promotivni plakati, turističke karte BiH i promotiivni CD.

Opet kuće na CNN-u
Posljedica nemarnog odnosa prema turističkim mogućnostima u BiH jesu da su ugostiteljstvo i turizam unatoč povećanom broju gostiju ostvarili ukupne gubitke. Problem je što je stvarni prihod od turizma u BiH veći od pola milijarde ali je službeno registriran prihod od samo 70 milijuna eura, tvrde iz Grupacije za turizam i ugostiteljstvo, jer BiH institucije nemaju kontrolu prihoda od turizma. Na poticaj Ureda visokog predstavnika u BiH institucije su ove godine organizirale nastup svojih turističkih agencija i turističkih poduzeća na nekoliko značajnijih europskih turističkih sajmova s domaćom ponudom pa će se rezultati te promocije vidjeti na ovogodišnjoj turističkoj zaradi. Da u BiH državnim institucijam ne sagledavaju realne turističke mogućnosti pokazalo je nedavno naručivanje izrade i emitiranja televizijskog spota na američkoj televizijskoj mreži CNN. Naime, Agencija za promoviranje stranih ulaganja BiH izazvala niz oprečnih javnih mišljenja o svojoj narudžbi reklamiranja turističkih mogućnosti zemlje na CNN-u vrijednoj pola milijuna američkih dolara. Protivnici takve narudžbe ustvrdili su kako je to pogrešno uložen novac samo da se “pojedinci ne bi osjećali manje vrijednim od susjeda Hrvata” koji već godinama svoje turistička odredišta reklamiraju na toj televiziji. Uspjeh hrvatskog turističkog reklamiranja na CNN-u ne može se ponoviti u BiH jer ona u tom smislu nema što ponuditi stranim turistima, tvrde. “Poznato je da Hrvatska već nekoliko godina ima svoju reklamu na CNN-u, ali, nažalost, što se tiče turizma mi se s Hrvatskom ne možemo mjeriti. Prvo treba usvojiti zakone i sustavno riješiti pitanje turizma pa tek onda ići na skupe kampanje. Bojim se da će taj novac biti uzalud potrošen”, rekli su iz Vanjskotrovinske komore BiH. Kao potvrdu stava navode kako je prošle godine Hrvatska imala 50 milijuna turističkih noćenja prema milijun u BiH. Realnije od Agencije za privlačenje stranih ulaganja u BiH turističke su mogućnosti sagledale neke druge institucije koje su pronašle ulagače za obnovu i gradnju hotela i bungalova na olimpijskim planinama, privoljeli USAID na financiranje projekta razvoja kulturnog i povijesnog turizma, te Svjetsku banku na financiranje turističkog klastera pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.