Drevni Mars prekrivali su golemi vulkani čije su erupcije bile tisuću puta jače od erupcije koja je 1980. razorila Mount St. Helens u američkoj državi Washington, tvrde u četvrtak znanstvenici.
Drevni Mars prekrivali su golemi vulkani čije su erupcije bile tisuću puta jače od erupcije koja je 1980. razorila Mount St. Helens u američkoj državi Washington, tvrde u četvrtak znanstvenici.
Rezultati istraživanja postavljaju nova pitanja o uvjetima na Marsu u njegovim ranim godinama postojanja, u razdoblju kada je taj planet, prema znanstvenicima, više nalikovao Zemlji, imao je gušću atmosferu, više temperature i vodu na površini.
Drevni Mars prekrivali su golemi vulkani čije su erupcije bile tisuću puta jače od erupcije koja je 1980. razorila Mount St. Helens u američkoj državi Washington, tvrde u četvrtak znanstvenici.
Rezultati istraživanja postavljaju nova pitanja o uvjetima na Marsu u njegovim ranim godinama postojanja, u razdoblju kada je taj planet, prema znanstvenicima, više nalikovao Zemlji, imao je gušću atmosferu, više temperature i vodu na površini.
Najveće vulkanske erupcije su najvjerojatnije pokrenule klimatske promjene koje su poput prekidača izmjenjivale nalete hladnoće kada je pepeo zasjenio sunčevu svjetlost i toplotne udare kada su štetni plinovi zbog učinka staklenika prekrili nebo, pojašnjavaju znanstvenici. Ti su supervulkani vjerojatno otežali nastanak života na površini planeta, ali podzemni ispusti pare i izbacivanje vode u atmosferu su mogli pridonijeti stvaranju niša za rast mikroba, dodaje geolog Joseph Michalski s Instituta za planetarnu znanost u Tusconu, Arizoni.
Do otkrića supervulkana došlo je na temelju analiza snimki koje u posljednjih 15 godina šalju četiri svemirske sonde koje orbitiraju oko Marsa.
Spomenuti su vulkani, poznati kao "caldera", prastare, urušene strukture, a ne strme, stožaste ili kupolaste planine poput Olympus Monsa na Marsu, tzv. oklopljenog vulkana koji je tri puta viši od 8.848 metara visokog Mt. Everesta, najveće planine na svijetu.
"Puno znamo o vulkanskoj povijesti Marsa u posljednje 3 milijarde do 3,5 milijardi godina, ali još uvijek nam ostaje milijarda godina prije toga o kojoj, kada je riječ o vulkanima, zapravo ne znamo mnogo", rekao je Michalski.
"Ako je u ranim danima svog postojanja Mars doživio puno više eksplozivne vulkanske aktivnosti, tada sačuvane značajke reljefa ne izgledaju poput oklopljenih vulkana. Zato ih možda i ne vidimo", dodaje geolog.
Znanstvenici pojašnjavaju da supervulkani erumpiraju snagom koja je 1.000 puta jača od snage tipičnih vulkana poput Mount St. Helens. Taj je vulkan razorio vrh planine, ubio 57 ljudi, a kipući pepeo, para, voda i krhotine odletjele su 24.000 metara u vis. Dokaze o nekadašnjim supervulkanima na Zemlji izbrisali su sudari tektonskih ploča i ostale geološke aktivnosti.
Michalski priznaje, kao što je to često u znanosti, da je do spoznaje o supervulkanima na Marsu došao sasvim slučajno, tj. analiziranjem fotografija u potrazi za kraterima nastalim udarom.
"No, jedan od tih kratera je vidljivo bio vulkan…moguće je da ih je puno više", rekao je.
Kako emisije plinova iz vulkana pridonose stvaranju atmosfere planeta, razumijevanje vulkanske povijesti Marsa je ključno da saznamo kako je taj planet, četvrti po redu od Sunca, izgledao na početku stvaranja. Michalski očekuje nove dokaze koje bi mogao pribaviti NASA-in mobilni robotski laboratorij Mars Curiosity koji se kreće prema 5.000 metara visokoj uzvisini Mount Sharp, išaranoj slojevima stijenja koje čuvaju dugu geološku povijest Crvenog planeta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu