Studiranje u inozemstvu ima svoje prednosti, ali one nisu ključne pri zapošljavanju

Autor: Poslovni.hr , 30. listopad 2016. u 08:00
Program razmjene Erasmus djeluje već tridesetak godina/FOTOLIA

Svakodnevno raste broj stranih studenata u Hrvatskoj, a najviše ih dolazi iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke i Slovenije.

Prema podacima UNESCO-a i Europske komisije od 2009. prisutan je trend odlaska studiranja hrvatskih studenata u inozemstvo, ali i dolaska stranih studenata u Hrvatsku. Tome je značajno pridonio Erasmus program koji omogućava razmjenu studenata koji studiraju u nekoj od država članica EU.

A koja su iskustva domaćih studenata koji su studirali  u inozemstvu upitali smo Anu Skledar Matijević, dekanicu Veleučilišta Baltazar.  "Prema iskustvima naših studenata koji su kroz Erasmus+ program studirali ili odrađivali studentsku praksu u inozemstvu primijetili smo da je riječ o trendu koji s razlogom raste. Svi oni koji mogu rado se priključuju Erasmus programu u želji da studiraju u nekoj od država članica EU-a i upoznaju nove kulture. Na primjer, naš student treće godine na smjeru Poslovna ekonomija i financije, Patrik Gilja, odlučio se prijaviti na Erasmus+ program i studirati jedan semestar u Grazu. Na taj korak odlučio se zato što je htio isprobati nešto novo, živjeti sam, upoznati nove ljude i istražiti svijet izvan Hrvatske. Većini studenata koji se odluče sudjelovati na Erasmus programu motivi su slični – nova iskustva i novi prijatelji, kaže Ana Skledar Matijević i ističe da su oni koji studiraju u inozemstvu primorani biti samostalni i snalaziti se u različitim situacijama. 

 

Biljan

Studenti na razmjeni, Uz usavršavanje stranih jezika, razvijaju se i postaju prilagodljiviji, zreliji i samopouzdaniji.

Mreža poznanstava
"Oni moraju sami naći smještaj, upisati kolegije, pronaći literaturu, upoznati kolege i snaći se u još mnogo očekivanih i neočekivanih situacija koje donosi samostalni život u inozemstvu. To ih čini samostalnijima, samouvjerenijima i snalažljivijima od studenata koji za vrijeme studija žive s roditeljima u svojem gradu i studiraju na materinjem jeziku. Usto, važan su segment i novi prijatelji iz inozemstva. Uvijek je zanimljivo, često i korisno, graditi mrežu poznanstava s prijateljima i poznanicima iz drugih država", smatra dekanica Veleučilišta Baltazar. S njom se slaže i Ivan Biljan, menadžer u uredu za međunarodnu regrutaciju u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

"Iskustva studenata koji su otišli na razmjenu možemo nazvati iskustvima koji iznimno utječu na njihov život. Uz prilike usavršavanja stranih jezika, oni stvaraju međukulturalno iskustvo, razvijaju se i postaju prilagodljiviji, zreliji i samopouzdaniji, u njima raste znatiželja za učenjem, postaju bolji u rješavanju bilo kakvih problema te razvijaju bolje komunikacijske i prezentacijske vještine. Povrh svega za studente ZŠEM-a je važan element umrežavanja koji im daje dobru podlogu u razvoju budućih poslovnih projekata ili same karijere s obzirom da je međunarodni aspekt poslovanja preduvjet za ostvarivanje značajnijeg rasta na malim tržištima poput hrvatskog. Sva ta iskustva ih čine spremnijima za izazove na tržištu rada i time imaju određenu komparativnu prednost u odnosu na ostale", tvrdi Biljan koji je posebno ponosan što su na ZŠEM-ovu kampusu uspjeli stvoriti međunarodno okruženje kroz proces 'internacionalizacije kod kuće'.  

 

Skledar Matijević

Svim studentima koji se odluče sudjelovati na Erasmus programu motivi su slični – nova iskustva i novi prijatelji.

"To znači da i naši studenti koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni u svakom trenutku u krugu fakulteta mogu čuti dvadesetak različitih jezika te biti u interakciji sa studentima sa svih kontinenata. Takva dinamika stvara okruženje u kojem je studentima interesantnije studirati uz već navedene prednosti koje ostvaruju naši studenti koji odlaze van na razmjenu", kaže Biljan. Što se tiče stranih studenata koji dolaze u Hrvatsku, Ana Skledar Matijević kaže kako oni često ističu da vole doći u Hrvatsku jer za razliku od drugih zemalja, gdje su strani studenti svakodnevna pojava, ovdje  Erasmus studenti osjećaju posebnije, svi ih žele upoznati i otvoreni su za druženja. Po zadnjim raspoloživim statističkim pokazateljima znamo da u Hrvatskoj najviše studenata dolazi iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke i Slovenije. 

Važna kvaliteta studija
Na ZŠEM svake godine dolazi oko 250 studenata iz skoro 30 zemalja svijeta. Od toga 45% studenata dolazi putem Erasmus programa (iz Europe), a ostalih 55% iz ostatka svijeta. Ivan Biljan iz ZŠEM-a ističe kako su u komunikaciji sa stranim studentima primjetili da im je prije svega važna kvaliteta studijskih programa te međunarodne akreditacije koje im osiguravaju kvalitetu studiranja te činjenicu da će im diploma biti međunarodno priznata i omogućiti im eventualno daljnje školovanje. "Naravno, studenti uzimaju u obzir i troškove studiranja i života pri čemu opet imamo prednost u odnosu na mnoge zemlje jer im možemo ponuditi jednaku pa čak i bolju kvalitetu studiranja uz razumne cijene.

 

10posto

studenata u Europi ima kraće ili dulje iskustvo mobilnosti

Sljedeći važan faktor u odabiru fakulteta jest i razina sigurnosti u samoj zemlji, a tu je Hrvatska u zavidnom položaju u odnosu na mnoge druge zemlje koje su tradicionalno popularnije i poznatije destinacije za odlazak na studij. Osim toga, Hrvatska je sve popularnija turistička destinacija", ističe Biljan. A kako na studente koji su studirali u inozemstvu i one koji nemaju međunarodno iskustvo gledaju  u hrvatskim tvrtkama, odnosno da li neki od njih imaju prednost pri zapošljavanju, upitali smo stručnjake s područja ljudskih potencijala u vodećim hrvatskim tvrtkama. "Studiranje izvan Hrvatske kao i studiranje u Hrvatskoj ima i svoje prednosti i svoje nedostatke", tvrdi Dina Barišić, voditeljica odjela zapošljavanja i edukacije u Hrvatskoj pošti.  

"Svakako, život u drugačijoj kulturi od one na koju smo navikli oplemenjuje ljude, osobe postaju bogatije za neprocjenjiva iskustva. Učenje stranih jezika, upoznavanje novih ljudi, širenje kontakta i upoznavanje druge kulture iznimno je važno za razvijanje mladog čovjeka. Međutim, ono što je bitno za naglasiti je to da sama činjenica da je netko otišao studirati izvan države, ne znači da je on nužno i kvalitetniji i obrazovaniji u odnosu na osobu koja je ostala u zemlji. Ključan faktor u kvaliteti obrazovanja i stjecanju relevantnog iskustva čini osobni angažman od strane svakog studenta", smatra Dina Barišić s kojom se slažu i u Ini.

 

Barišić

Sama činjenica da je netko otišao studirati izvan države, ne znači da je on nužno i kvalitetniji i obrazovaniji.

Multikulturalno okruženje
"Odgovor na pitanje koja je glavna prednost studiranja u inozemstvu najbolje bi odgovorili oni koji su prošli takva iskustva. Na kraju se sve ipak svodi na  angažman samog studenta, njegovu volju za učenjem, kao i za korištenjem prilika koje mu se nude tijekom studentskog života i dodatnih aktivnosti i inicijativa", smatraju u Ini u kojoj u tom smislu studentima nude brojne dodatne prilike jer već godinama ostvaruju uspješnu suradnju sa studentima, kroz sudjelovanje ili samostalno provođenje niza projekata usmjerenih na studentsku populaciju, a kroz koje studenti također mogu iskusiti međunarodna iskustva.  Upitali smo ih i da li studenti s međunarodnim iskustvom imaju prednost pri zapošljavanju u Ini.

"S obzirom na našu veličinu i kompleksnost te široki spektar aktivnosti kojima se bavimo, potrebni su nam zaposlenici različitih profesija i obrazovanja – pritom ne činimo razliku između zaposlenika koji su svoje diplome stekli u inozemstvu i onih koji su fakultet završili u Hrvatskoj te cijenimo sve različitosti među našim zaposlenicima budući da nam one donose prednost u multikulturalnom poslovnom svijetu", ističu iz Ine.  Slična je situacija i u Uniqa osiguranju gdje ističu kako je odgovor na pitanje da li je bolje studirati u inozemstvu ili u Hrvatsko vrlo osobno pitanje i ne može se generalizirati. "Netko se možda sa stečenim znanjima poželi vratiti i u Hrvatskoj započeti vlastiti posao, a svjedočimo pričama u kojima mladi o svojim iskustvima u inozemstvu s jedne strane pričaju s oduševljenjem, dok se drugi vraćaju razočarani…nema pravila. U Uniqa osiguranju imamo nekoliko kolega koji su studirali vani, no to nije bio jedini niti presudni uvjet za zapošljavanje jer prilikom selekcije kandidata najvažnija nam je ipak njihova osobnost, znanje, iskustvo, motivacija i stav", kaže Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju.

 

Balenović

Imamo nekoliko kolega koji su studirali vani, no to nije bio jedini niti presudni uvjet za zapošljavanje.

U Zagrebačkoj banci ističu kako svake godine zapošljavaju velik broj pripravnika među kojima ima i onih koji su završili fakultet u inozemstvu ili su u nekoj fazi svog studiranja bili na nekom stranom sveučilištu. "Dakako da je za neke poslove međunarodno iskustvo dobrodošlo – bilo zbog naprednog znanja stranih jezika ili specifičnog znanja kojeg su stekli, no činjenica da se osoba školovala u inozemstvu sama po sebi nije kriterij zapošljavanja. Puno važnije, posebno za pripravnika, je motivacija za konkretnim poslom, entuzijazam s kojim pristupa predstavljanju sebe i objašnjavanju motiva prijave na posao, način na koji promišlja o sebi i drugima te spremnost za rad u timu, skupljanje kao i dijeljenje znanja, ali i proaktivnost i otvorenost novim iskustvima", poručuju iz Zagrebačke banke.

Komentirajte prvi

New Report

Close