Za mjesec dana legendarni losion poslije brijanja Ralon zasjat će u novome dizajnerskom ruhu. Naime, prošli je tjedna u Sveučilišnom računskom centru (SRCE) započela s radom druga po redu petotjedna Studentska kreativna radionica Cropak 2010. Organizatori radionice, tvrtka Tectus, Institut za ambalažu i tiskarstvo (IAT) te časopis Ambalaža, u Cropak 2010 uključili su 100 studenata završnih godina riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, splitske Umjetničke akademije, zagrebačkog Grafičkog fakulteta te samostalne studente Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.Prema riječima Drene Milijević, direktorice Tectusa i ravnateljice IAT-a te idejne začetnice Studentske kreativne radionice, jedan od ciljeva Cropaka 2010 je “sinergijsko djelovanje profesionalaca dizajnerske struke, srodnih edukacijskih ustanova i društveno odgovornog gospodarstva na poticanju kreativnosti studenata”.

Definiran zadatak
“Drugi aspekt radionice jest i što ranije uključivanje budućih stručnjaka u procese promišljanja ambalaže stvarnog proizvoda s aspekta grafičkog dizajna, uz stručno vodstvo i po konkretno definiranom zadatku”, istaknula je Milijević prilikom otvaranja radionice.A konkretni su zadatak studenti dobili zahvaljujući Atlantic grupi, partneru ovogodišnje radionice. Uz superviziju Deana Vranića, glavnog kreativnog direktora reklamne agencije Imago, studenti trebaju redizajnirati bočicu čuvenog losiona poslije brijanja Ralon i približiti ga novoj ciljnoj publici. Iako mnogi misle kako je Ralon tek nostalgični dio prošlosti, pomalo je nevjerojatan podatak da je taj losion poslije brijanja prošle godine bio drugi najprodavaniji proizvod za njegu poslije brijanja na hrvatskom tržištu. U Atlantic grupi tvrde kako su odlučili novi vizualni identitet Ralona tražiti kroz suradnju sa studentima jer čitav proces u tom kontekstu nadilazi značaj klasičnog unajmljivanja reklamne agencije.

Vrijednost u afirmaciji
“Iako je sama vrijednost investicije nešto viša od uobičajenog troška redizajna kroz angažman agencije, trošak kao dio procesa ulaganja u razvoj mladih potencijala smatramo opravdanim. Odabrani će rad biti i novčano nagrađen, no najveća je vrijednost ipak, procjenjujemo, u afirmaciji mladih talenata i prilici da za svoj talent i rad dobiju i priznanja struke čak na svjetskoj razini”, smatraju u Atlanticu.Predstavnici struke pozdravljaju ovakav model suradnje kao što je Cropak 2010. “Povezivanje sveučilišta s realnim gospodarstvom uvijek je dobra platforma da se učini korak naprijed, pa je tako i Cropak 2010 projekt koji treba pozdraviti. S druge strane, žao mi je što na popisu ovogodišnjih sudionika nema i studenata Studija dizajna što pokazuje, u interesu kvalitete, da i kod ovakvih natječaja treba posvetiti dužnu pažnju adekvatnom dogovoru oko autorskih prava”, kazao je Slaven Fischer, predsjednik Uprave Udruženja društava za tržišno komuniciranje HURA.Na pitanje mogu li ovakve radionice na kojima sudjeluju mladi ljudi donijeti i nove ideje u dizajn domaćih proizvoda široke potrošnje, Fischer odgovara sa skepsom. “Bez obzira na razinu kvalitete studentskih radova, mislim da ovako postavljeni projekti imaju prvenstveno edukacijsku ulogu te bi bilo pretenciozno govoriti da unose ”svježe vjetrove“ u dizajn hrvatske ambalaže. Dizajn danas nije izdvojen, samostalan proces već je ”u sredini svega“. Ovo govorim referirajući se na svakodnevnu praksu i saznanje koliko različitih elemenata direktno ili indirektno utječe na proces rada u dizajnu pa time i na konačni rezultat”, tvrdi Fischer.Prema njegovom mišljenju, budućnost dizajna je u multidisciplinarnim timovima te bi možda i kod ovakvih studentskih projekata valjalo razmisliti o širenju liste visokoškolskih institucija izvan najuže struke.

Primjeri

Dizajn nije izdvojen proces
O ukupnom dizajnu hrvatskih proizvoda široke potrošnje Fischer nema osobito mišljenje. “Kao što dizajn nije izdvojen proces, tako ni ocjena dizajna hrvatskih proizvoda široke potrošnje ne može biti izolirana od naše svekolike realnosti, od stanja u gospodarstvu do našeg kulturnog kruga. Ukratko, u Hrvatskoj imamo sjajnih ”svjetskih“ primjera, ali oni su tek iznimke”, zaključuje Fischer.