Ususret prvom velikom open-air događaju ove godine u Zagreb, koji će se održati na Teniskom centru Maksimir 18. travnja u organizaciji BSH Events, a povodom dolaska jednog od najtraženijih svjetskih DJ imena Joseph Capriati, razgovarali smo s čovjekom koji već godinama stoji iza najvećih gostovanja elektroničke scene u regiji – Edvin Hodžić.
Kao Operations Manager u londonskoj agenciji Prime Culture i partner u BSH Events, Hodžić je jedan od ključnih ljudi domaće scene s više od deset godina iskustva u globalnoj industriji. Njegov rad obuhvaća sve segmente posla, od turneja i rada s artistima do vođenja kompleksnih produkcija i razvoja međunarodnih projekata.
Upravo kroz njegove ruke prošla su gostovanja nekih od najvećih imena poput Black Coffeea i Solomuna, a danas aktivno sudjeluje u daljnjem širenju BSH-a na međunarodno tržište. Od samih početaka 2018. godine, Hodžić je rastao uz BSH od temelja, a danas je fokusiran na razvoj poslovanja, međunarodnu ekspanziju i cjelogodišnji booking program koji sve snažnije pozicionira Hrvatsku i regiju na globalnoj mapi elektroničke glazbe.
Kako danas izgleda globalna industrija elektroničke glazbe iz poslovne perspektive?
Globalna industrija elektroničke glazbe danas je snažna i kontinuirano raste, ali istovremeno postaje sve zahtjevnija i nepredvidivija. Više nije dovoljno imati samo dobar lineup – jednako su važni brend, produkcija, lokacija, zajednica i cjelokupno iskustvo. Tržište raste, ali raste i konkurencija, a publika je sve informiranija i zahtjevnija. Vrijednost industrije već je dosegnula oko 11,9 milijardi eura, s daljnjim trendom rasta.
Gdje vidiš najveći rast – festivali, klubovi ili booking?
Najveći rast i dalje vidim u festivalskom segmentu. Taj format publici nudi kompletno iskustvo i zato bilježi najbrži rast. S druge strane, klubovi su u najtežoj poziciji – troškovi rastu, a profitabilnost pada. Publika se sve više okreće većim eventima i festivalima, što dodatno pritišće klupsku scenu. U regiji je situacija još izraženija – manje klubova, manja kupovna moć i ograničen prostor za razvoj.
Gdje je danas Hrvatska na globalnoj mapi?
Hrvatska ima snažan imidž i važna je i dalje na europskoj festivalskoj mapi, ali ne koristi puni potencijal. Imamo jedinstvene lokacije i prirodnu prednost, ali za ozbiljniji iskorak potrebna su veća ulaganja i jasnija strategija.
Koje su naše najveće prednosti, a koji su najveći izazovi?
Lokacije i autentičnost. Malo tržišta ima kombinaciju mora, povijesnih prostora i prirodnih ambijenata kao Hrvatska. Upravo kroz takve lokacije mogu se stvarati događaji koji se pamte i imaju globalni potencijal. A od izazova, tu su nedostatak sustavne potpore, visoki troškovi i rast cijena smještaja. Iako su festivali jasan turistički proizvod, podrška industriji i dalje ne prati njezin stvarni značaj.
Koliko su festivali važni za ekonomiju?
Izuzetno, jer ne dovode samo goste, već generiraju potrošnju kroz smještaj, ugostiteljstvo i druge usluge. Riječ je o direktnom turističkom proizvodu s konkretnim ekonomskim učinkom. Postoji potencijal da Hrvatska na temelju toga postane cjelogodišnja destinacija, ali realnije je govoriti o postupnom razvoju. Ključ je u jačanju klupske scene, jer ona stvara bazu za veće projekte. Bez toga je teško izgraditi stabilnu zimsku scenu.
Kako izgleda ekonomika jednog velikog eventa?
Vrlo je kompleksna. Troškovi su visoki i fiksni, dok prihodi ovise o faktorima koje nije uvijek moguće kontrolirati. Dovoljna je jedna pogrešna procjena da značajno utječe na rezultat.
Što je najveći trošak?
Booking izvođača, odmah zatim produkcija. Danas su honorari na razini peteroznamenkastih i šesteroznamenkastih iznosa, a produkcija je sve zahtjevnija ako želiš ponuditi nešto više od standarda. Zato su sponzori vrlo važni, ali su i sve teže dostupni. Istovremeno se mijenja i ponašanje publike – potrošnja na eventima pada, što dodatno otežava financijsku konstrukciju.
Što je bio ključ rasta BSH-a?
Kontinuitet, jasna vizija i spremnost na rizik. Nismo gradili samo brend, nego i publiku i tržište. Velik dio rasta dolazi iz prepoznavanja jedinstvenih lokacija i dugoročnog rada. Iz Hrvatske je inače vrlo teško graditi globalni brend, jer konkuriraš globalnim tržištima s manjim resursima. Zato je ključ u jasnom identitetu i diferencijaciji.
Kako funkcionira booking velikih DJ-eva?
To je dug i kompleksan proces koji može trajati mjesecima ili godinama. Nije dovoljno samo imati budžet – važni su odnosi, reputacija, lokacija i cijela priča.
Jesu li honorari održivi?
Na nekim tržištima više nisu u potpunosti opravdani. Ne zato što izvođači ne vrijede, nego zato što rast honorara više ne prati realnost tržišta. Posebno u regiji.
Što razlikuje globalnu zvijezdu od prosječnog DJ-a?
Identitet, autorski rad, karizma i konzistentnost. Danas nije dovoljno samo puštati glazbu – potrebno je izgraditi vlastiti brend. Publika vidi nekoliko sati, a iza toga stoje mjeseci rada. Ovo je industrija bez radnog vremena i s konstantnim promjenama.
Kako vidiš budućnost industrije?
Postoji prostor za rast, ali on neće doći sam od sebe. Potrebno je više kvalitetnih projekata, više konkurencije i više ulaganja u scenu.
