Prvi hrvatski Muzej turizma osniva se upravo u ovih dana u Opatiji, srcu nastanka elitnog turizma namijenjenog ciljanoj klijenteli visoke platežne moći još prije jednog i pol stoljeća. Kao osnivači Hrvatskog muzeja turizma pojavljuju se Grad Opatija i Republika Hrvatska u jednakim omjerima, a po istoj će se osnovi i financirati njegov budući rad. Ono što se danas u nastojanjima upravljanja turističkim sektorom zemlje apostrofira kao smjernica u razvoju, o čemu se polemizira na dnevnopolitičkoj osnovi a to je jačanje željenih segmenata turističkog sektora u cilju privlačenja određene klijentele – Opatija je imala posloženo u zametku ove gospodarske grane, još u doba austrougarske vladavine, kada se spoj gorja i morskog zaljeva sa karakterističnim meteorološkim posljedicama iskoristio u lječilišne svrhe a Opatija na toj bazi razvila turističku ponudu. Višestoljetna tradicija rezultirala je i brojnim hotelskim objektima, kojima danas patina vremena i arhitektura doslovce podiže vrijednost do vrtoglavnih višemilijunskih iznosa, pa nije neobično da upravo traje pravna bitka za vlasništvo nad lancem “Liburnia riviera hoteli” u sklopu kojeg je i pet vila, a svi su smješteni na najreprezentativnijim obalnim lokacijama. Opatija je, kao prvo mjesto austrougarske rivijere desetljećima bila mondeno okupljalište značajnih ličnosti. Povijest opatijskog turizma datira iz 1844. godine, kada je izgrađena Vila Angiolina, što označava i početak suvremenog turizma u Hrvatskoj. Godine 1884. u Opatiji je podignut prvi hotel “Kvarner”, koji i danas djeluje bez prekida, dok je 1889. godine Opatija posebnim zakonom proglašena lječilištem, čime je postala prvo naselje na jadranskoj obali sa statusom turističkog mjesta. Stoga opatijske vlasti paralelno rade na dva komplementarna projekta; na osnivanju Hrvatskog muzeja turizma ali i prvog Muzeja na otvorenom, koji bi zapravo cijelu Opatiju trebao tretirati kao umjetničku, spomeničku baštinu. Grad Opatija pokrenuo je projekt “Opatija – grad-muzej srednje Europe”, koji razumijeva muzej na otvorenom, s nizom manjih tematskih postava na različitim lokacijama, od kojih su neke već otvorene. Središnji postav, koji se odnosi na Opatiju kao kolijevku hrvatskog turizma, bit će kao stalna izložba postavljen u Vili Angiolina. Drugi objekt koji će Muzej koristiti je Umjetnički paviljon “Juraj Šporer”. Iako će Muzej turizma djelovati primarno kroz postave u sklopu Vile Angioline te u paviljonu Juraj Šporer, ove zgrade i dalje će ostati u vlasništvu Grada Opatije a muzej će samo dobiti pravo njihova korištenja, tumače inicijatori iz redova opatijske aktualne vlasti.

Kao razloge za osnivanje muzeja prvenstveno navode potrebu stručne i znanstvene obrade, čuvanja i prikupljanja materijalne i nematerijalne, pokretne i nepokretne baštine, koja će – pohranjena, evidentirana i stručno obrađena na jednome mjestu – biti prezentirana javnosti. Muzej će preko razvijene mreže suradnika iz cijele zemlje, prikupljati podatke o svim relevantnim izvorima i potencijalnim muzejskim predmetima vezanima uz turizam u Hrvatskoj. Zadaća ustanove bit će i izgradnja sustava vrednovanja muzejske građe te formiranje banke podataka, koja će svojom dostupnošću biti važan temelj za prikupljanje daljnjih informacija i potencijalni otkup građe. Muzej će biti i referentni centar, koji će pohranjivati podatke o muzejskoj građi spomenute tematike koja se nalazi u drugim ustanovama te kod drugih fizičkih i pravnih osoba. Prikupljanje važnih dokumenata, fotografija i filmskih zapisa unikatne prirode te njihovo presnimavanje u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci, kao i predlaganje značajnijih objekata za upis u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, također će činiti dio djelatnosti Muzeja. Hrvatsko muzejsko vijeće je na temelju obavljenog izvida zaključilo da postoje svi stručni uvjeti za osnivanje Muzeja, čija će privremena ravnateljica po prijedlogu biti Mirjana Kos Nalis sa zadaćom da ustanovu pripremi za rad. Nakon početka rada Muzeja bit će proveden natječajni postupak, radi imenovanja ravnatelja ustanove. Kos Nalis navodi kako je cilj ovog specijaliziranog muzeja predstaviti priču o hrvatskom turizmu na pregledan način, ali i Opatije kao ishodišnog mjesta razvoja turizma i njegove kolijevke. Jedna od izložbi bit će “Kvarnerska kupališna baština s kraja 19. i početka 20 stoljeća”. Elementi razdoblja fin de sieclea ostavili su značajnoga traga što je vidljivo iz građe pripremljene u Državnom arhivu Rijeka. Ovu će izložbu pratiti i tiskanje monografije koja bi mogla biti predstavljena zajedno sa izložbom prilikom svečanog otvaranja muzeja koje se očekuje koncem listopada ove godine. Neki od projekata što su u planu za pripremu odnose se primjerice na predstavljanje građe na temu “Hrvatski hoteli do Prvog svjetskog rata” potom “Razvoj lječilišnog turizma u kontinentalnom dijelu zemlje”, a tema kupališne baštine bit će proširena prikupljanjem i tematskim predstavljanjem građe o kupalištima cijelog Jadrana, ali i rijeka te jezera s kontinentalnog dijela. Posebna će se pozornost posvećivati istraživačko-izlagačkim projektima gdje će se kroz istraživanje prikupiti i građa za prezentaciju pojedinih, tematski izdvojenih segmenata s područja turizma.