EN DE

Promjena izgleda ranog pretka homo sapiensa

Autor: Poslovni.hr
28. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Najraniji poznati predak modernog čovjeka nalikovao je na majmune više nego što se dosad mislilo, pokazalo je novo američko istraživanje. Paleoantropolog Timothy Bromage računalno je rekonstruirao lubanju 1,9 milijuna godina starog Homo rudolfensisa, najranijeg člana zajednice s ljudskim genima. Rekonstrukcija je pokazala iznenađujuže rezultate: vrlo malo mozak i izbačenu čeljust, osobine koje imaju pripadnici majmunskog roda. Rezultati profesora Bromagea tako pod upitnik stavljaju činjenicu, u koju se dosada vjerovalo, da se Homo rudolfensis očito razlikovao od svojih prethodnika. Naime, arheolog i paleontolog Richard Leakey postavio je teoriju da je direktni predak modernog čovjeka imao vertikalni profil i relativno velik mozak, a ta je teorija općeprihvaćena u znanstvenoj zajednici. Iz rezultata profesora Bromagea koji tu teoriju opovrgavaju, slijedi i da su hominidi razvili veći mozak oko 300.000 godina poslije dosada priznatog datuma: prije jednog i 1,6 milijuna godina.
(pd)

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najraniji poznati predak modernog čovjeka nalikovao je na majmune više nego što se dosad mislilo, pokazalo je novo američko istraživanje. Paleoantropolog Timothy Bromage računalno je rekonstruirao lubanju 1,9 milijuna godina starog Homo rudolfensisa, najranijeg člana zajednice s ljudskim genima. Rekonstrukcija je pokazala iznenađujuže rezultate: vrlo malo mozak i izbačenu čeljust, osobine koje imaju pripadnici majmunskog roda. Rezultati profesora Bromagea tako pod upitnik stavljaju činjenicu, u koju se dosada vjerovalo, da se Homo rudolfensis očito razlikovao od svojih prethodnika. Naime, arheolog i paleontolog Richard Leakey postavio je teoriju da je direktni predak modernog čovjeka imao vertikalni profil i relativno velik mozak, a ta je teorija općeprihvaćena u znanstvenoj zajednici. Iz rezultata profesora Bromagea koji tu teoriju opovrgavaju, slijedi i da su hominidi razvili veći mozak oko 300.000 godina poslije dosada priznatog datuma: prije jednog i 1,6 milijuna godina.
(pd)

Autor: Poslovni.hr
28. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close