Kriza te, 2011. i dalje trese Hrvatsku, što se vidi i iz jednog od naslova u Poslovnom dnevniku – "od poreza na dobit očekuje se upola manje nego 2008." Crnu sliku upotpunila je i HGK , objavili su da je "građevina izgubila 40.000 radnih mjesta u dvije godine krize, a još 32 tvrtke su pred stečajem, pa slijede novi otkazi.
 Oko 20.000 radnih mjesta izgubljeno je u tvrtkama, 10.000 u obrtima i još toliko u pratećim djelatnostima". 

U tekstu pod naslovom "Investicijsku klimu popravljat će i Mladen Bajić", piše se o tripartitnom sastanku HUP-a i Vlade s – glavnim državnim odvjetnikom. "Razgovarali smo o tome kako poboljšati investicijsku klimu, a borba protiv korupcije zakočila je postupke donošenja odluka u javnom sektoru. Stoga smo pozvali predstavnike DORH-a na sastanak kako bismo ubrzali donošenje odluka", poručila je premijerka Jadranka Kosor. 

Zatišje nakon niza afera koristi se za zbrajanje šteta. Kako Poslovni javlja, "u velikim protukorupcijskim aferama USKOK istražuje kriminal u državnom sektoru za koji se sumnja da je pričinjena šteta u iznosu većem od tri milijarde kuna. Tolika je ukupna moguća šteta u istragama malverzacija u Podravci, kreditima HPB-a, HAC-ovim preplaćenim poslovima, isporukama HEP-ove struje, Fimi-Mediji preko koje je izvlačen novac iz državnih tvrtki, kao i u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost".

Bivši član Uprave Croatia osiguranja i Uskokov svjedok Damir Mihanović, koji je otvorio aferu Fimi-Media, izjavio je za medije kako ne bi to ponovio i progovorio o pritiscima iz HDZ-a kojima je otad bio izložen. Mihanović je prvi ukazao na tajni sastanak održan 2007. u Vladi, na kojem su premijer Ivo Sanader i rizničar HDZ-a Mladen Barišić direktorima javnih poduzeća sugerirali poslovanje s Fimi-medijom. Priznao je kako ne bi imao hrabrosti ponovno svjedočiti jer je zaštita svjedoka u njegovom slučaju zakazala. 

Protiv Ive Sanadera je Uskok na Županijskom sudu u Zagrebu podigao optužnicu za "kazneno djelo primanja mita od visokopozicionirane osobe iz Uprave MOL-a". Predloženo je i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od 10 milijuna eura. Mito je, tvrdi DORH, dogovoreno između Sanadera i predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija kako bi se mađarskoj naftnoj kompaniji prepustila upravljačka prava u Ini, što se na kraju i dogodilo. Iz poslovanja je trebao biti izuzet i gubitaški plinski biznis, što je Vlada spriječila nakon što je Sanader dao ostavku.

MOL-u prisjeo profesor Baltazar
MOL je posprdno odbacio tvrdnje o videosnimci tajnog ručka bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadija ustvrdivši kako je taj članak "realističan koliko i crtić Profesor Baltazar". Iako je bilo neizvjesno hoće li snimak ući u sudski spis, to se ipak dogodilo. 
Profesora Baltazara Mađari više nisu spominjali, no stižu ih i nove nevolje. Ante Samodol, kojem je 2011. bila zadnja godina na čelu Hanfe, napisao je kaznenu prijavu protiv MOL-a tvrdeći da su Mađari manipulirali tržištem kapitala i širili obmanjujuće informacije, a da im stvarna namjera prilikom davanja ponude u prosincu 2010. nije bila da se malim dioničarima da nova prilika za prodaju dionica, "već je isključivi cilj MOL-a bio steći udio u Ini veći od 50 posto".

Samodol je po prstima opalio i Borislava Škegru i njegov Quaestus Invest, da bi nakon toga krenuo na još jednog kapitalca – naložili su Agrokoru da objavi ponudu za preuzimanje Belja. U zamršenoj priči koja podrazumijeva i nekoliko sudskih sporova, ispalo je da Agrokor mora dati ponudu za preuzimanje Belja, što bi za taj koncern moglo značiti osiguranje bankarske garancije od 920 milijuna kuna, piše tada Poslovni. 

Hrvatskom se i dalje vuku i repovi loše privatizacije. Početkom 2011., zbog neisplate plaća u štrajk stupa 300 radnika bračkog Jadrankamena. Sindikalni povjerenik Tonči Drpić preko Poslovnog optužuje vlasnika Bruna Orešara da je na račun Jadrankamena izvukao, između ostalog, 80 milijuna kuna kredita, "od čega gotovo ništa nije ostalo u Pučišćima a barem 60 milijuna kuna otišlo je u njegov hotelski projekt u Novom Vinodolskom". Kako bi farsa bila potpuna, za direktora prodaje Jadrankamena Drpić tvrdi da "od stranih jezika govori samo esperanto".

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ambiciozni projekt u Novom Vinodolskom došao je u probleme, pa Orešar i njegov partner Gordan Širola traže od Hypo banke čak milijardu kuna odštete zbog navodnog opstruiranja Novi Resorta. Dvojac tvrdi da je Hypo banka 2007. naprasno "bez ikakvog razumnog razloga" odustala od financiranja projekta i kreditiranja 241 kupca njihovih apartmana, zbog čega su ostali bez novca za vraćanje kredita i dovršenje druge faze projekta. Tvrtka Hoteli Novi zapala je u dugove, a grad Novi Vinodolski podnio je zahtjev za stečaj, pa Orešar gradonačelnika Olega Butkovića – današnjeg ministra u Vladi RH – naziva "glasnogovornikom Hypo banke". Pritom tvrdi da od stečaja koristi neće imati Grad, već banka, koja je hipotekarno upisana na nekretnine. 

Te godine počinje suđenje za ratno profiterstvo. zbog dodjele provizije Hypo banke Ivi Sanaderu. O uključivanju Sanadera u pregovore s Hypo bankom u ratno doba svjedočio je Mate Granić. Pritom se otkrilo da je bivši ministar vanjskih poslova, koji je zbog mijenjanja iskaza umalo optužen za krivokletstvo, od Hypa dobio 300.000 maraka kredita, te još 800.000 eura za konzultantske usluge kad je 2007. njemački Bayern BLB kupio Hypo, a guverner HNB-a zabranio ulazak njemačkoj banci na hrvatsko tržište. 

Otvaraju se i nove afere. Nakon što je Sabor skinuo imunitet Ivanu Čehoku, policija je dobila otvorene ruke za privođenje višegodišnjega varaždinskoga gradonačelnika. Čehok, koji je dotad njegovao imidž besprijekornog gradonačelnika je pritvoren zbog sumnje da je omogućio Davoru Patafti iz Grupe T7 stvaranje monopola na području zbrinjavanja komunalnog otpada, a na štetu varaždinske komunalne tvrtke Varkom. Tada je otvoreno i nekoliko i drugih varaždinskih afera, pri čemu se otkrilo da je Čehokov punac predsjednik Županijskog suda, a supruga radi u Državnom odvjetništvu.
Burno je bilo i u Splitu, gdje se prosvjedovalo protiv plana Fani Horvat, tadašnje ljubavnice splitskog gradonačelnika Željka Keruma da u šumi uz more podigne ugostiteljski objekt. Priču je zaključio DORH , poništivši kupoprodajni ugovor s bivšim vlasnicima zemljišta na Marjanu, jer je 1316 kvadratnih metara tog terena u granicama pomorskog dobra.
Poslovni na jednoj od naslovnica objavljuje kako "Petar Pripuz želi postati regionalni kralj otpada". U tekstu se navodi da u sektoru skupljanja i trgovanja željeznog i čeličnog otpada CIOS već upravlja tvrtkama u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Albaniji.

Počinje i priča o 'švicarcima', koja će tih godina mnoge učiniti nesretnima. "Ministrica financija Martina Dalić ponovno je pozvala predstavnike vodećih banaka zbog problema kredita vezanih uz švicarski franak. Građane koji su se sredinom desetljeća pomamili za nižim kamatama na kredite vezane uz CHF već se godinama upozorava na tečajni rizik, ali i rizik varijabilnih kamatnih stopa. Na te rizike su iz HNB-a upozoravali još sredinom 2006., a dvije godine kasnije i banke su mahom prestale odobravati nove kredite u švicarcima. No, iako su potom banke nudile mogućnost konverzije, malo se ljudi odlučilo na njih kladeći se na to da franak neće dodatno znatnije ojačati", navodi Poslovni.

    Zadržavanje Jean François Otta, izvršnog direktora grupacije Orco Property radi obavijesnog razgovora u zagrebačkoj policijskoj upravi u vezi bezakonja u Sunčanom Hvaru bila je udarna vijest svjetskih poslovnih medija. Iz Orco grupe, vlasnika Sunčanog Hvara, u priopćenju za javnost odaslanom iz centrale u Parizu naveli su kako je policija jasno dala do znanja da nije riječ o postupku u kojem bi Ott imao status osumnjičenika, već da ga trebaju u svojstvu svjedoka. "Ott je cijenjeni poslovni čovjek i ovakav način postupanja je nepotrebna teatralnost i taktika Vlade", poručuju u Orcu. 

       Nakon neuspjele Glavne skupštine dioničara Sunčanog Hvara, Ott je novinarima izrazio zapanjenost pokušajima pritiska na Orco te je najavio kako će veleposlanstva Francuske i ostalih članica EU upozoriti na tretman stranih investitora u Hrvatskoj. "Ovdje više nije riječ o pitanju tehničkog rješavanja problema u Sunčanom Hvaru, nego se otvara pitanje investicijske klime u Hrvatskoj, koju se mora radikalno promijeniti", kazao je Ott, poručivši i kako će se potruditi da se o lošem tretmanu stranih ulaganja u Hrvatskoj čuje u EU. Nakon što je godinama odolijevala problemima, propala je Magma Goranka Fižulića. Srpski poduzetnik Slobodan Vučićević iz NCA Investment Group platio je 18 milijuna eura za 51 posto kapitala Magme, odnosno njezina lanca trgovina dječjim igračkama Turbo limač, da bi sada priznao  kako nema namjeru Fižuliću podmiriti preostali dug od 6,6 milijuna eura. "Odlučio je odustati od plaćanja procijenivši da se te tvrtke nalaze u teškoj financijskoj situaciji i ne mogu izbjeći stečaj. Prema njegovoj ocjeni, to će se dogoditi najkasnije za tri mjeseca, a tada će ih preuzeti po nižoj cijeni".

Fižulić je prokomentirao kako njegov partner "nema namjeru platiti nego namjerava preuzeti poslovanje služeći se sredstvima koja su daleko od svake etike i dobrih poslovnih običaja. U zaštitu svojih interesa Magma d.d. je inicirala i pokrenula nekoliko sudskih postupaka koji trebaju spriječiti ovakvu samovolju i izrugivanje civiliziranih odnosa među poslovnim partnerima".

Propao biznis, pobili nojeve
Dok propadaju stare uzdanice, javljaju se neke nove. Pod naslovom "Slavonski parket osvojio Europu", objavljena je priča o Pan-parket iz Orahovice, tvornici u vlasništvu Daniela Smiljanića koja od 2009. proizvodi parket s klik sistemom, zapošljava stotinjak ljudi i ostvaruje prihod od 38 milijuna kuna. Poslovni također bilježi i sjajne rezultate tvrtki kao što su Dok-ing i Šestan-Busch.

Neki biznisi potpuno nestaju, pa tako i uzgoj nojeva, s kojim se u jednom trenutku bavilo i 400 uzgajivača. Zatvoren je stečajni postupak nad klaonicom nojeva Virje, jedinom s izvoznim brojem. Kad je osnovana u Hrvatskoj je bilo desetak tisuća tovljenih nojeva i njihovo meso isporučivalo se u Belgiju i Njemačku. Klaonica je počela propadati pojavom ptičje gripe i zabranom prometa nojevim mesom. Prije toga je zatvorena i klaonica nojeva u Popovači, otvorena 2003. u prostoru bivše klaonice svinja u sklopu Kaznionice Lipovica. U Hrvatsku su se nojevi uvezli iz Belgije. Jedna obitelj nojeva, dvije do tri ženke i mužjak, stajale su oko 5.000 DEM, a kad su zbog problema s plasmanom svi propali, prodavali su ih za klanje po cijeni od 1500 kuna.

Svijet se brzo razvija, već godinama svi koriste mobitele pa je u Poslovnom te 2011. zadnji put objavljena nečija fotografija s fiksnim telefonom, kakva je desetljećima bila uobičajena uz svaki intervju. Od 2004. do kraja 2010. e hrvatski su nakladnici prestali tiskati 262 tiskovine, piše Poslovni. "Prošla je godina bilo naročito loša – prema jedinom relevantnom popisu, Evidenciji izdanih potvrda o upisu u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska, lani je iz registra brisano 69 tiskovina, u rasponu od Arene do Svijet šarana, Golfera i Mojeg piva".  

A onda, u jesen 2011., Poslovni otkriva veliku aferu pod nazivom "Agrokor preuzeo gubitašku tvrtku supruge Rohatinskog", dotad iznimno popularnog guvernera HNB-a. "Koncern Agrokor u srpnju je postao vlasnik špediterske tvrtke Romah d.o.o. koja je dotad bila u vlasništvu supruge guvernera Željka Rohatinskog. Do ove je informacije Poslovni dnevnik došao istražujući guvernerovu imovinu, a konkretno nas je zanimalo zašto Rohatinski u imovinskoj kartici nije prijavio kuću na Gornjem Bukovcu u kojoj živi. Kuću su pojedini mediji spominjali u više navrata, portretirajući guvernera, jer je riječ o trenutno najpopularnijem dužnosniku u državi, ističući pritom da je sve do nedavno živio u malom stanu u Novom Zagrebu, te se tek prije nekoliko godina preselio na obronke Medvednice.

No guverner, čini se, u trenutku odgovaranja na naš upit nije znao da je još u srpnju tvrtka Romah, čiji je vlasnik i direktor sve donedavno bila njegova supruga Marija, prodana koncernu Agrokor", piše Poslovni.  

Kutle opustošio Vukovar 
Iz Todorićeva koncerna je stiglo pojašnjenje kako je "tvrtku Romah Agrokor kupio radi poslovnih potreba nastalih uslijed okretanja kompanije tržištima u razvoju, uključivo i tržištima Dalekog istoka. U budućnosti očekujemo ozbiljan razvoj tvrtke".

No, zapravo se radi o nepoznatoj i maloj tvrtki koja već barem četiri godine posluje s gubicima. Tijekom 2010. Romah je ostvario prihode od 548.000 kuna, uz gubitak od 184.000 kuna. U dvije prethodne godine tvrtka je imala gubitak od još pola milijuna kuna. 

"Veza Ivice Todorića i Željka Rohatinskog datira još iz studentskih dana, a guverner je vrlo kratko vrijeme, svega nekoliko mjeseci, bio zaposlen u Agrokoru kao direktor za makroekonomske analize. Nakon toga je Rohatinski prvi put izabran za guvernera. 

Poslovni otkriva i kako je Miroslav Kutle u svom novom poslovnom naletu opljačkao vukovarski Berg, tvrtku u koju je država nakon mirne reintegracije uložila desetke milijuna kuna. Berg je bio najveći proizvođač betonskog crijepa u Hrvatskoj. Poslovni donosi svjedočanstvo Vukovarca Marijana Evića o tome kako je Kutlina ekipa iz Berga izvukla oko 30 milijuna kuna, da bi tim novcem sagradili stanove na zagrebačkom Laništu. 

Godina 2011. završila je parlamentarnim izborima, na kojima je SDP pomeo aferama preopterećeni HDZ, pa Zoran Milanović postaje premijer. Dotadašnja premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor nakon objave rezultata kaže: "ovo su bili najteži izbori u kojima je HDZ sudjelovao jer smo u njih ušli u neravnopravnom položaju. Ovo su bili izbori u kojima smo unaprijed bili proglašavani gubitnicima.

Rezultati nisu bili onakvi kakve smo željeli, no bitno je da nas nisu ponizili. Nisu uspjeli u naumu da HDZ padne na najniže grane, a nakon toga i polako nestane", kazala je Kosor. Vremena su se promijenila, pa desetci menadžera javnih poduzeća koji dolaskom nove vlasti moraju napustiti poziciju više ne mogu računati na milijunske otpremnine kao u pretkriznim vremenima – po novom su se morali zadovoljiti svotom između 100 i 300 tisuća kuna.