Najrasprostranjenija sorta crnog vina u Hrvatskoj (treća uopće nakon graševine i malvazije), kreće u internacionalizaciju i osvajanje zaslužene pozicije na svjetskim vinskim kartama svijeta. Počasni član udruge Plavac mali iz Zagreba i profesor na Agronomskom fakultetu Ivan Pejić otkriva da je interes za tu autohtonu hrvatsku sortu nedavno pokazao glavni američki centar za razmnožavanje vinove loze.
Kloniranje je oplemenjivanje
“Riječ je o Foundation Plant Servicesu (FPS) koji djeluje u sklopu kalifornijskog sveučilišta u Davisu, a od nas su tražili 30-ak loza sorte plavac mali”, kazao je Pejići te dodao kako će Amerikanci klonskom selekcijom poboljšati izvorna (najbolja) svojstva ove prilično posebne sorte te certificirati kvalitetan sadni materijal, čime će se stvoriti pretpostavke da ta slavna vinska sorta krene u svijet. To ne znači da će Hrvatska izgubiti “svoju” izvornu sortu (plavac mali ne može se zaštititi jer je on javno dobro), nego će se genetskim poboljšavanjem vinove loze (njezinim oplemenjivanjem) stvoriti baza te autohtone sorte, što Hrvatskoj nikako ne može štetiti jer će se uvijek znati odakle potječe. Zanimanje Amerikanaca ne smije se podcijeniti jer je danas, uz dužno poštovanje Francuskoj i Italiji, Kalifornija (uz Australiju) apsolutni broj jedan u proizvodnji i istraživanju vina u svijetu. Plavac mali autohtona i najzastupljenija je sorta srednje i južne Dalmacije. Najcjenjeniji vinogradarski položaji za ovu sortu su strmi i povišeni tereni okrenuti prema jugu i jugozapadu, a najpoznatiji među njima su Dingač i Postup na Pelješcu, Sveta Nedjelja i Ivan Dolac na Hvaru, okolica Bola na Braču, te otoci Lastovo, Korčula i Vis. Plavac mali danas se uglavnom vinificira na suvremen način i vrlo je pogodan za tzv. vrlo cijenjenu i traženu tehnologiju proizvodnje “barrique”. “Plavac mali poznat je i kao otporna i nezahtjevna sorta koja na toplim i prozračnim položajima zahtijeva minimalnu zaštitu i upotrebu kemijskih sredstava, pa je zahvalan i za proizvodnju tzv. ekoloških vina”, kaže Pejić. No kako je sorta nastala? Pejić pojašnjava je plavac mali na našim prostorima nastao spontanim križanjem u prirodi, a odabrali su ga i razmnožavali naši preci. “Primjenom metode DNK ‘fingerprintinga’ otkriveni su ‘roditelji’ plavca malog; nastao je spontanom prirodnom oplodnjom sorte tribidraga (danas poznatiji kao crljenak kaštelanski, zinfandel ili primitivo) i sorte dobričića. I dok o dobričiću, staroj i rijetkoj sorti koje danas ima samo na otoku Šolti nema mnogo zapisa, tribidrag kao plemenitu sortu spominju još u 15. stoljeću hvarski pjesnici Petar Hektorović i Hanibal Lucić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu