Posljednja dva tjedna cijeli se svijet divio sportašima koji su na Olimpijskim igrama u Londonu rušili vlastite i svjetske rekorde te pomicali granice izdržljivosti ljudskog tijela. Osim na fizičke pripreme, sportaši veliku pažnju posvećuju prehrani, no svatko od njih, ovisno o sportu kojim se bavi, provodi vlastiti režim prehrane. Alex Popple, nutricionist britanskog Instituta za sport zadužen za pripreme britanskih olimpijaca, ističe da prehrana svakog sportaša mora biti usklađena s njegovim nutritivnim potrebama. “Njihova prehrana je značajno bogatija ugljikohidratima od prosječnih ljudi jer oni i na dnevnoj razini imaju značajne tjelesne napore“, objašnjava Popple. Dodaje kako se sportašima tijekom treninga isprazne zalihe glikogena koje se brže popunjavaju unosom više ugljikohidrata i na taj način im se omogućava redovito naporno treniranje ekstremnim intenzitetom bez potreba za dužim odmorom.

Dnevna doza
Da bi to postigli, objašnjava Popple, plivači imaju tri do četiri glavna obroka u danu, a uz njih unose i shakeove za oporavak i manje obroke za energetski oporavak. Plivač Nathan Adrian dnevno jede šest obroka i nekoliko međuobroka. Kaže da mu je važnije što jede nakon natjecanja, a njegova najdraža namirnica je čokoladno mlijeko, donosi portal Prevention.com koji se pozabavio prehrambenim navikama pojedinih sportskih zvijezda i pobrojao namirnice koje su svakodnevno na njihovom meniju. Većina misli da plivač Michael Phelps dnevno pojede 12.000 kalorija, a istina je navode, neki novinari, da te kalorije unosi prije natjecanja. Objavljeno je i da njegova dnevna prehrana uključuje tri sendviča sa prženim jajima, sir, zelenu salatu, rajčice, prženi luk, majonezu, omlet, zdjelu pšenične krupice, tri komada francuskog tosta sa šećerom u prahu i tri čokoladne palačinke i sve to – prije ručka. Kasniji obrok uključuje tjesteninu i pizzu. Venus Williams je, nakon što joj je 2011. godine dijagnosticiran Sjogrenov sindrom, autoimuna bolest, prebacila na sirovu vegansku prehranu kako bi se lakše nosila sa simptomima bolesti. Iako sirovo zvuči pomalo zastrašujuće,ustvari je temeljni princip zasnovan na svakodnevnom unosu sirovog voća i povrća. Na njenom jelovniku svakodnevno su zeleni sokovi, salate od klica i leća.

Njezina sestra Serena, s kojom dijeli zajedničko kućanstvo, istaknula je da se i ona prebacila na isti način prehrane kako ‘ne bi Venus dovodila u napast’. Najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt tijekom prošlih olimpijskih igara u Pekingu nije bio impresioniran lokalnom kuhinjom. Snagu je i dalje crpio jedući pileće nuggetse i slatki krumpir. Nathan Brannen, kanadski dugoprugaš, se zbog prevencije ozljeda prebacio na bezglutensku prehranu. Kaže da njegov najdraži večernji obrok uključuje salatu od špinata s jagodama, feta sir, maslinovo ulje, quinoju i komadić piletine ili lososa.

Egzotična hrana
Najdraži doručak Kerri Walsh, odbojkašice na pijesku, uključuje smrznute vafle sa maslacem od badema i sirupom od agave. Jonathan Horton, vodeći američki gimnastičar, otkrio je novinarima kako ima malih problema s razinom šećera u krvi. Njegov rješenje je – med. Naime, kada počne osjećati drhtavicu u dvorani uzme med kako bi podigao razinu energije. Tvrdi kako mu istog trena šećer krene kroz organizam, i osjeća se sjajno sljedećih sat vremena. Za Louisa Smitha sve je u egzotičnoj hrani. Za The Guardian je ispričao kako je jeo vrlo zanimljiva jela ove godine – od komadića ovčjeg jezika u Ukrajini, ovčjih testisa u Francuskoj pa do pečene patke u umaku od šljiva. Ryan Lochte rekao je pak da je, pripremajući se za igre u Londonu, prestao svakodnevno jesti u Mc’Donaldsu, te da je slatkiše i gazirana pića zamijenio s namirnicama koje su zdravije za srce.

Američka plivačica Janet Evans, koja u obiteljskoj anamnezi ima srčane bolesti, svako jutro počinje s Metamucilom, prirodnim dodatkom prehrani koji sadrži vlakna. No, stručnjaci upozoravaju na oprez nakon što je američki National Institutes of Health objavio da visoke doze mogu povećati rizik od nuspojava kao što su bol u trbuhu, mučnina, proljev, glavobolja i kašalj.

U kantini

Nahranili više od 10.500 sportaša
Tijekom natjecanja u olimpijskom selu pripremljeno je oko 1,2 milijuna obroka za više od 10.500 sportaša i članova njihovih timova. Središnje mjesto u olimpijskom selu zauzimala je kantina, a bila je podijeljena na različite kulinarske zone: “Najbolje od Britanije”, “Europa, Amerike i Mediteran”, “Azijska i afro-karipska kuhinja”, itd. Sportašima su također na raspolaganju bili razni standardi, poput halala, košera, namirnica s niskim udjelom soli te antialergenski proizvodi, a organizatori su prije igara osigurli 330 tona voća, 232 tone krumpira, 100 tona mesa, 21 tonu sira, 19 tona jaja, 75.000 litara milijeka te 25.000 štruca kruha.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe