Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama udruga Krav Maga Hrvatska organizirala je humanitarni seminar o samoobrani koji je okupio 20-ak poznatih poslovnih žena u dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Cilj seminara, kojem se ponosno priključio i Poslovni dnevnik, bio je osvijestiti još jedan aspekt jačanja žena, ali i odaslati javnu poruku o važnosti te teme.

Svake godine 25. studenog obilježava se svjetski dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji je posvećen borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama, ali podizanju svijesti da to nije privatna, nego društvena tragedija. Pomalo izlizana fraza o crnim statistikama, nažalost, vrlo je točna. U patrijarhalnom društvu kakvo je naše, i s Istanbulskom konvencijom koja egzistira uglavnom na papiru, problem nasilja nad ženama redovno puni novinske članske i televizijske minute. Od početka godine ubijeno je 15 žena, a 11 njih ubili su njihovi intimni partneri. U posljednjih pet godina zabilježeno je gotovo 100 femicida, a statistike pokazuju da je Hrvatska negdje u sredini europskog prosjeka.

Iako su zakoni pooštreni, a femicid definiran kao posebno kazneno djelo, rodno nasilje ne jenjava. Dijelom je to posljedica (i) što žrtve ne prijavljuju nasilje zbog straha, društvene stigme ili ekonomske ovisnosti o partnerima koji ih zlostavljaju. Stoga je, nažalost, vrlo vjerojatna pretpostavka da su razmjeri nasilja daleko veći od službenih brojki. Uz prevenciju, podršku žrtvama, aktivnu primjenu zakona, ključna je i edukacija cijelog društva, posebno osvještavanje žena da postoji niz vještina koje im pružaju konkretne alate za prepoznavanje i suočavanje s potencijalno opasnim situacijama, fizičkim, ali i psihološkim.

Jedna od njih je Krav Maga, objašnjava jedan od najviše rangiranih instruktora u Hrvatskoj Sandro Šarić. Riječ je o realističnom i praktičnom sustavu samoobrane razvijenom u Izraelu (u prijevodu kontaktna borba) koji je postao iznimno popularan u svijetu. Prva lekcija Krav Mage jest da to nije sport – nema pravila, natjecanja ni elemenata estetike. Fokus je isključivo na preživljavanju i efikasnosti u stvarnim i kaotičnim situacijama.

POGLEDAJTE NOVI PODCAST ILIJE JANDRIĆA:

Polaznice, koje svakodnevno navigiraju iznimno stresnim korporativnim vodama, kroz praktične vježbe učile su kako prepoznati drugi tip opasnih situacija, deeskalirati sukob i, ako je potrebno, brzo i efikasno se obraniti. Naglasak je pritom bio na svijesti, prevenciji i razumijevanju da svaki sukob ima tri faze: prije borbe, borbu i nakon borbe. Ono najvažnije što filozofija Krav Mage uči je izbjeći sukob kad god je to moguće, neutralizirati prijetnju što brže i sigurnije, upotrijebiti proporcionalnu silu i brzo se udaljiti iz opasne situacije. Što znači proporcionalna sila? Primjerice, izbijeni zub nosi pravnu kvalifikaciju teške ozljede, bez obzira na to što je osoba djelovala u samoobrani. I to je jedan od aspekata kojeg treba biti svjestan.

Vještina, a ne sport

Za razliku od sportova s jasno definiranim pravilima, težinskim kategorijama, sucem i zaštitnom opremom u kontroliranim uvjetima, Krav Maga je nastala iz vojnog sustava 1940-ih, a kasnije je dobila i civilnu primjenu. Njome se, kaže Šarić, služe brojne tajne službe i vladine agencije u svijetu, poput agenata FBI-a koji se u svojem radu susreću s kriminalcima ili rizičnim situacijama. Upravo takvi ljudi biraju Krav Magu jer im omogućuje jednostavne i učinkovite načine rješavanja sukoba.

Krav Maga dopušta i potiče poteze koji u sportu nisu dozvoljeni – poput udarca u genitalije ili prsta u oko – jer je svrha zaštititi sebe, obitelj ili imovinu, a ne fer borba. Na ulici nema kategorija ni pravila: napadač može biti viši, jači, s kriminalnim dosjeom, a sukob nepredvidiv. Šarić rezolutno naglašava da nije potrebno biti prvak svijeta u boksu ili Muay Thaiju, niti najbrži na 100 metara, da bi se čovjek znao obraniti. Često upravo vrhunski sportaši, kaže, izbjegnu sukobe zbog stava i samopouzdanja koje “telegrafira” da se s njima nitko ne želi upuštati u konflikt. No, većina ljudi, poput polaznica na visokim pozicijama u domaćem korporativnom svijetu, fokusirana je na svoja znanja i karijere – rade u medicini, znanosti, razvijaju inovativne proizvode, žive “običnim” životima i nisu profesionalni borci.

Četiri stupa: taktički, tehnički, mentalni i fizički

Sustav Krav Mage, istaknuo je Šarić, počiva na jačanju četiri elementa: taktičkom, tehničkom, mentalnom i fizičkom. Ta četiri stupa trebala bi biti u balansu, a svatko bi trebao naučiti upravljati njima – osnova je to za uspješno manevriranje stresnim i kaotičnim situacijama, poput evakuacije iz šoping centra zbog požara ili neugodne situacije u prometu.

Najbrži napredak polaznici obično primijete u fizičkoj spremnosti: netko tko na početku može istrčati jedan krug nakon nekoliko tjedana može ih istrčati pet ili deset. Kroz vježbanje udaračkih tehnika rukama i nogama, simulacije napada oružjem (nož, palica) gušenja, borbe s više napadača, obrana na tlu – tehnikama baziranim na onom što tijelo instinktivno radi pod stresom – postupno se grade i ostali elementi samokontrole, taktike i mentalne otpornosti.

Rezultat je promjena stava i posture: s vremenom se nesvjesno šalje poruku “ne kači se sa mnom”. U praksi to znači da u situacijama kada ih netko na ulici zaustavlja ili “žica” novac manje djeluju kao žrtve – ne spuštaju glavu, ne izbjegavaju kontakt očima – te ih napadači često već u startu izbjegavaju.

Dodiri, blokade i 360° obrana

Praktični dio započeo je zagrijavanjem kroz vježbe “svatko protiv svakoga” dodirivanjem ramena, koljena ili trbuha. Cilj je bio primiti što manje dodira, koristeći blokade ruku u radijusu od 360 stupnjeva. Takva vježba, demonstrirao je Šarić uz asistenciju instruktora Luke Čuglja, korisna je za situacije velike gužve, panike ili tučnjave u kafiću, gdje u svakom trenutku može doći do neočekivanog udara ili napada iz bilo kojeg smjera.

Uslijedile su vježbe udaračkih tehnika na fokuseru (tvrdoj pravokutnoj spužvi koji vam partner drži za amortizaciju konkretnih udaraca rukama i nogama u tijelo). Kako pravilno udariti direkte (s prva dva članka šake), otkuda treba sletjeti “hammer” (kao lupanje čekićem, otud ime), dodati nezaustavljivi lakat i sve začiniti koljenom u genitalije – dio koji je u polaznicama, mora se priznati, probudio ratnički duh i izmamio široke osmijehe na lica. Netko će reći brutalno, ali ne kada je u pitanju preživljavanje i osvještavanje da biti žena ne znači biti bespomoćna.

Potom su na red došle i konkretne tehnike obrane od najčešćih vrsta napada na žene, primjerice, gušenje od naprijed i sa strane jednom ili dvjema rukama, gdje je naglasak na brzom spuštanju glave, oslobađanju od ruku napadača, simultanom udarcu u genitalije, seriji udaraca i obveznom skeniranju (ima li još koji napadač) i izlasku iz kanala napada.

Što napadač želi?

Jedan od ključnih dijelova seminara bilo je osvještavanje vrsta napadača i njihovih motiva, a tu se oni dijele na resursne i procesne. Resursnog napadača zanima torbica, ključevi, mobitel, neki konkretan resurs koji želite zadržati, a on ga želi oduzeti. Takvi napadi su, pojašnjava Šarić, obično vrlo iznenadni, a modus operandi često uključuje dva napadača: dok jedan prijeti, drugi može stajati iza žrtve. Zato je važno uvijek provjeriti ima li napadač kompanjona u blizini. Procesni napadači, s druge strane, često se koriste manipulacijom, namjera im je ući u privatni prostor i produženim “puzajućim” procesom, o čemu je bilo riječi u nastavku seminara.

Opasnost iza zatvorenih vrata

Šarić je naglasio važnu razliku između poznatih i nepoznatih napadača. Poznati napadač može biti susjed, prijatelj, poznanik ili čak član obitelji. U tim situacijama napad često ima komponentu ulaska u privatni, intimni prostor – stan, kuću – doživljavamo kao sigurno mjesto.

Žene, posebno, često ne preispituju ulazak člana obitelji ili poznanika u dom. Međutim, upravo je to okruženje u kojem manipulativni napadači stvaraju najveću nelagodu i situaciju koja može eskalirati zlostavljanje. Poznati napadač najčešće nema potrebu napasti sa strane ili s leđa – on je ispred vas, imate povjerenje u njega. Zato je preporuka instruktora da se prati proces: kada verbalni razgovor ili verbalno “zahuktavanje” počinje voditi prema mogućem napadu, važno je predvidjeti hoće li doći do fizičkog nasrtaja. U tome pomažu tzv. prediktori napada: ako vidite da osoba počinje stiskati šake, okretati glavu, skenirati okolinu, i pomicati težište tijela prema naprijed, vrlo je vjerojatno da slijedi eskalacija. Ako se okrene prema vama s nedominantnom stranom (najčešće lijevom) i podiže lijevu ruku stajući u gard, često je riječ o procjenjivanju distance prije udara.

Instinkt ne treba ignorirati

Poseban naglasak stavljen je na važnost instinkta. Iako živimo u društvu u kojem se očekuje pristojnost, uzvraćanje pomoći i “dobri odnosi sa susjedima“, polaznicama je poručeno da vjeruju svom lošem dojmu.
Jedna obrađena situacija bila je klasična manipulacija – scenarij u kojem poznanik ili susjed inzistira da vam pomogne, želi ući u vaš stan, traži vašu blizinu kroz navodnu brigu ili usluge. Tu se ponovno naglašava važnost instinkta i pravo na odbijanje. Primjerice, susjed ili poznanik koji inzistira da vam pomogne donijeti vrećice iz trgovine do stana i zatim se sam poziva na kavu. “Ako instinkt govori da nešto nije u redu, ‘ne’ je sasvim dovoljno – bez dodatnih objašnjenja. U našim krajevima raširena je (polu)šala da kada muškarac kaže ‘ne’ to je kraj razgovora, a kada žena to kaže to je početak pregovora. Vaše ‘Ne i točka.’ je cijela rečenica”, podcrtava Šarić.

Upozorio je i na manipulativne napadače koji izazivaju žaljenje (“mene nitko ne voli, nitko me ne zove na kavu”) te tako polako pomiču granice. “Ako popustite i nekoliko puta odete na kavu s takvom osobom, napadač računa na to da ćete se, u slučaju napada, pred policijom ili partnerom naći u situaciji da ćete morati objašnjavati zašto ste nekoliko puta odlazili k njemu ili, još gore, tretirati kao suučesnica”, objašnjava često zanemareni aspekt društvenog licemjerja prema ženama i viktimizaciju žrtve.

Nepoznati napadači i napadi iz sjene

Nepoznati napadači napadaju brzo, predatorski i s elementom iznenađenja. Primjer je napad s leđa, kada napadač rukom prekrije usta i nos, povuče glavu i pokuša žrtvu odvući, recimo, u mračnu ulicu. Jedna od demonstriranih tehnika bila je upravo obrana od takvog zahvata.
No, napad ne mora uvijek biti trenutačan, često počinje kao već spomenuti puzajući proces. Netko vas, primjerice, na ulici zaustavi i pristojno pita gdje je određena ulica. U trenutku kad okrenete glavu da pokažete smjer, otvarate prostor za napad. Poruka je zdravorazumski imati na umu da naizgled i benigne interakcije s nepoznatim osobama mogu biti uvod u napad.

Manipulacija, kava i ‘susjed Žac’

Na pitanje može li se napad deeskalirati blefom, a odgovor je bio: da, i to je poželjno, osim ako napadač ne prepozna da je riječ o blefu. Primjerice, ako vas netko zaustavi i agresivno traži novac, možete odgovoriti rečenicom koja implicira da ste službena osoba (“Znaš nas u policiji, 5. u mjesecu dobijemo plaću, a već 8. ni eura u novčaniku…”), čime šaljete poruku da niste laka žrtva, štoviše da će se napad tretirati i procesuirati kao napad na službenu osobu. Nakon toga je važno otići, ali uz zadržavanje stava i skeniranje okoline, a ne uz povlačenje u strahu.
Drugi primjer je odgovor “Oh, mislila sam da ste vi susjed Žac”, kojem napadaču šaljete signal da bi ga prepoznali kod crtanja fotorobota, što može djelovati odvraćajuće.

Obiteljsko nasilje: nikada ne ostavljajte priču otvorenom

U dijelu posvećenom zlostavljanju unutar obitelji, žrtve – kada se jave – često traže savjet što učiniti i tu je potrebno biti oprezan, bez obzira na dobre namjere. Šarić je posebno upozorio na opasnost reakcije tipa “samo riješi, imaš moju podršku“. Ako vam prijateljica, susjeda ili članica obitelji, primjerice, kaže da više ne može trpjeti i da će “to riješiti”, takav odgovor je pogrešan jer otvara mogućnost da se osoba ozlijedi, počini suicid ili ubije partnera, a vi postajete, makar nesvjesni, sudionik priče.
Umjesto toga, poruka je da ne treba ništa pretpostavljati, već osvijestiti da postoji niz rješenja: policija, sigurne kuće i druge institucije. Ženu koja trpi zlostavljanje treba usmjeriti prema sigurnom mjestu, ponuditi joj opciju da prespava kod vas, ali nikada ne dati poruku “samo riješi”.

Borba, bijeg ili smrzavanje

Sudionicama je objašnjeno da postoje tri osnovne reakcije na napad: fight (borba), flight (bijeg) i freeze (smrzavanje). Dok se ne nađemo u stvarnoj stresnoj situaciji, ne možemo znati kako ćemo reagirati – jedno je kako bismo to voljeli, a drugo kako doista to činimo. Kroz sustav Krav Mage trenira se djelovanje pod razinama stresa kako bi se ojačali mehanizmi nošenja s visokostresnim situacijama. Cilj je da, unatoč strahu i dezorijentaciji, osoba ostane fokusirana i sposobna kontrolirati svoje reakcije.

Završni dio seminara bio je posvećen vježbama na fokuserima u trojkama. Dok je jedna držala fokuser, druga je partnerica nizala serije udaraca – direkte, “hammere”, laktove, udarce koljenom, a treća bi u jednom trenutku simulirala napad sa strane, primjerice gušenje. Time se testiralo reagiramo na neočekivani napad (pomagača) dok smo već angažirani u drugoj aktivnosti.

Posebno izazovna vježba uključivala je udarce na fokuseru, zatim vrtnju oko svoje osi na instruktorov znak kako bi se postigla dezorijentacija dok istodobno partnerica s fokuserom bježi na drugi dio dvorane. Cilj je bio što brže pronaći fokuser i nastaviti seriju udaraca. Poruka vrlo jasna: u uličnoj, nekontroliranoj borbi dezorijentacija je česta i realna, ali i tada treba „stisnuti zube“ i nastaviti borbu te se fokusirati na izlazak iz opasne situacije.

A dojmovi? “Kad nakon radionice bar 10 puta prepričaš svojim najbližima kako je bilo, poprilično je jasno da je bilo sjajno. Nisam prije same radionice imala očekivanja, niti sam se dovoljno zamislila kako će to izgledati, pa me količina fizičkog napora i treninga (ugodno) iznenadila. A ono što me oduševilo je količina odličnih konkretnih savjeta i dubine kojom se problematici samoobrane (prije svega ženske) pristupilo. Dakle konkretno, odlično za bildanje samopouzdanja i zabavno”, kaže Vedrana Miholić iz CROZ-a.

Martina Sokač Saraga, direktorica MSS PULS-a, i jedna od najzaslužnijih za izvrsnu posjećenost seminara dodaje: “Snaga ne znači puno bez tehnike, i to nam je slikovito prikazao uzbudljiv i koristan trening. Nekih se naoko jednostavnih poteza ne bih sama sjetila, a mogu biti presudni u situaciji s jačim protivnikom. Ovo bi trebalo proći svako dijete i svaka od nas”.

Svoju poruku odaslala je i direktorica HUB-a Tamara Perko, kojoj kao ni ostalim sudionicama, nije silazio osmijeh s lica. “Razgovor o prevenciji nasilja i razvoju vještina samoobrane ključan je za osnaživanje žena, stvaranje osjećaja vlastite moći i gradnju samopouzdanja. Ovakvi događaji vrijedno su podsjećanje koliko je važno podržavati jedne druge i stvarati zajednicu u kojoj se svaka žena može osjećati sigurno, zaštićeno i snažno”, kaže Perko.

Psihologica i direktorica tvrtke Ramiro Tanja Pureta kaže da u svom radu stalno potiče ljude na razvoj vještina razumijevanja sebe i upravljanja sobom. “To su ključne vještine kako bismo očuvali psihofizičko zdravlje i dobrobit te ostvarili željene ciljeve. Prepoznajemo ih već po samom nazivu jer imaju prefiks “samo”, poput samosvijesti, samopouzdanja, samoregulacije, samomotivacije i sl. U ovaj važni spisak vještina obavezno ću dodati još jednu, a to je samoobrana. Ideja je da imamo pravo i dužnost razviti i održavati snagu svog tijela, uma i emocija. Trebali bismo je svi usvojiti i disciplinirano se držati cijelog života. Uživala sam u svakoj sekundi i toplo preporučujem svima barem jednokratno pohađanje ovakvog seminara, a za one koji mogu i žele, svakako sustavno bavljenje ovom divnom i važnom Krav Maga vještinom”, kaže Pureta.

Na kraju, ali ne manje važna lekcija: vjerujte svojim instinktima, prepoznajte procese koji vode u napad, koristite blef i deeskalaciju kad god je moguće – i zapamtite da je “ne” potpuna rečenica koja ne traži dodatno objašnjenje.