Kraj godine donosi najzahtjevnije poslovne rokove, završne financijske izvještaje i strateško planiranje, zbog čega upravo ovo razdoblje predstavlja vrhunac opterećenja za većinu poslovnih ljudi. Upravo tada zdravstveni rizici najbrže rastu, jer se iscrpljenost gomila brže nego što se tijelo uspijeva regenerirati. Liječnici Affidea poliklinika upozoravaju da kronični stres, osobito kod menadžera i rukovoditelja koji žive u intenzivnim radnim ritmovima, nije nimalo benigno stanje.

Riječ je o ozbiljnom medicinskom riziku koji, ako se na vrijeme ne prepozna, može prerasti u kardiovaskularne, metaboličke i psihičke poremećaje. U praksi, najčešće posljedice kroničnog stresa uključuju povišeni krvni tlak, srčane aritmije, probleme sa spavanjem, gastrointestinalne tegobe, pad imuniteta te razvoj burnout sindroma i anksioznosti. Liječnici ističu kako je važno pratiti rane signale,  od stalnog umora i glavobolja do poteškoća s koncentracijom i emocionalne „otupljenosti“,  jer upravo oni pokazuju da tijelo više ne može kompenzirati svakodnevni pritisak.

Internisti upozoravaju da stres nije samo psihičko opterećenje, već duboko fiziološko stanje koje mijenja funkcioniranje cijelog organizma. Nutricionisti pak ističu kako upravo prehrana, najpodcjenjeniji alat menadžerskog zdravlja, može drastično ublažiti njegove posljedice.

U nastavku donosimo stručne uvide i preporuke Affideinih liječnika, Verice Štikovac-Ranković, dr.med., spec. interne medicine te nutricionista Luke Bature, univ. mag. nutricionizma.

Cijena karijere

Menadžeri često potiskuju signale tijela jer su fokusirani na rezultate, a ne na vlastitu dobrobit. Međutim, dugoročno zanemarivanje zdravlja dovodi do ozbiljnih posljedica, kako  osobnih tako i poslovnih. Stručnjaci iz Affidea poliklinike naglašavaju kako se najveći pozitivni pomak događa onda kada menadžeri počnu prevenirati umjesto „gasiti požare“.  Redoviti kontrolni pregledi, jasna struktura prehrane, mentalna higijena i uvođenje zdravih rutina najjače su „oružje“ protiv kroničnog stresa. U internističkoj praksi jasno je vidljivo koliko kronični stres i dugotrajna izloženost poslovnom pritisku utječu na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih. Liječnica Affidea poliklinike Sv.Rok Verica Štikovac-Ranković, dr.med., spec. interne medicine upozorava kako se takvi obrasci ponašanja prečesto ignoriraju sve dok se ne razviju ozbiljni simptomi burnout sindroma.

Dugotrajna izloženost stresnim stanjima, najčešće vezana uz sve zahtjevnije poslovne zadatke i produljeni boravak na poslu, uz nastavak obavljanja obveza kod kuće do kasnih sati, zaposlenicima oduzima vrijeme za odmor, obitelj, prijatelje i aktivnosti koje doprinose kvaliteti života, poput sporta ili kulturnih sadržaja. Takva svakodnevica često rezultira nemogućnošću nošenja sa stresom i razvojem burnout sindroma, odnosno sindroma sagorijevanja.

KAKO PREPOZNATI BURNOUT SINDROM:

Burnout najprije prepoznajemo kroz niz emocionalnih promjena, među kojima se najčešće javljaju sve izraženiji kronični umor, gubitak koncentracije i zaboravljivost, bezvoljnost (pacijent bi najradije ostao u krevetu cijeli dan), poremećaji spavanja (teško uspavljivanje, buđenje tijekom noći uz razmišljanje o poslu ili potpuna nesanica), povlačenje u sebe i nezainteresiranost za posao, obitelj, prijatelje ili omiljene aktivnosti, anksioznost, razdražljivost, negativne misli, osjećaj beznađa i socijalna izolacija, osjećaj bezvrijednosti i neuspjeha, gubitak smisla i razvoj depresivnih simptoma.

S vremenom se javljaju i fizički simptomi, često u obliku paničnih napada koji mogu uključivati:

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

pritisak i stezanje u prsima, nepravilne otkucaje srca („lupanje“ ili „preskakanje“), trnjenje i mravinjanje tijela, vrtoglavicu, omaglicu pa čak i gubitak svijesti, osjećaj gušenja ili nedostatka zraka, bol i mučninu u želucu uz gubitak apetita, intenzivan strah od smrti.

ŠTO UČINITI?

Ključno je na vrijeme prepoznati signale koje tijelo šalje, osvijestiti problem i krenuti u promjene koje omogućuju bolje nošenje sa stresom.

Dr. Verica Štikovac savjetuje:

• reorganizaciju radnih obaveza i racionalno planiranje prema prioritetima
• postavljanje jasnih granica vezanih uz količinu i vrijeme provedeno u radu
• osiguravanje vremena za kvalitetnu regeneraciju: dovoljno dug i kvalitetan san, redovitu tjelesnu aktivnost, idealno na svježem zraku, uravnoteženu prehranu, izbjegavanje fast fooda te njegovanje socijalnih kontakata i provođenje vremena s obitelji i prijateljima
• po potrebi, potražiti stručnu podršku psihijatra ili psihologa
• redovite godišnje preventivne liječničke preglede radi ranog otkrivanja kardiovaskularnih, metaboličkih, malignih i drugih bolesti

Kako stres mijenja tijelo

Stres aktivira hormonalne mehanizme, prije svega kortizol i adrenalin, koji utječu na metabolizam, apetit, krvni tlak i obrasce spavanja. Posljedice se razlikuju od osobe do osobe. Dakle, neki pod stresom jedu više i dobivaju na težini, najčešće u abdominalnom području dok se kod drugih apetiti drastično smanjuju, što dovodi do gubitka kilograma i energije. Dugoročno, kronični stres povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, poremećaja sna, povišenog tlaka i pada imuniteta. Često se manifestira i mentalnim simptomima kao što su razdražljivost, loša koncentracija i osjećaj unutarnje iscrpljenosti, napominje nutricionist Luka Batur, univ. mag. nutricionizma iz Poliklinike Affidea.

Koje namirnice i nutricionistički principi mogu konkretno pomoći u smanjenju učinaka stresa na tijelo?

Ne postoje namirnice koje same po sebi „uklanjaju“ stres, već obrasci prehrane koji našem tijelu daju stabilnost i predvidljivost,  dvije stvari koje stres redovito narušava. Ono što najčešće vidim kod menadžera i izrazito zaposlenih pojedinaca jest stihijsko hranjenje, preskakanje obroka, usputne pekare i većina glavnih obroka u restoranima. Potonji izleti u restorane nisu nužno loši, no često završavaju preobilnim i kaloričnim obrocima koji remete energiju i produktivnost. Kada bismo uspostavili ravnotežu i određeni ritam prehrane, već bismo time napravili najveći korak prema smanjenju učinaka stresa. Dosljedan broj obroka osigurava bijeg s „rollercoastera“ gladi i prenajedenosti – onog poznatog kruga u kojem nam energija pada kad bi trebala rasti, a pretjerana sitost i pospanost dolazi taman kad bismo trebali biti najproduktivniji.

Jedan od osnovnih principa, koji mnogi zanemaruju jest – san. Nedostatak sna snažno utječe na prehrambene odluke idućeg dana. Umor nas vodi prema brzim izvorima energije, jednostavnim šećerima i pretjeranom unosu kalorija. U tom smislu, ponekad savjetujem izbjegavanje kofeina u drugom dijelu dana – iako to ponekad znači žrtvovati dio budnosti danas, dugoročno donosi kvalitetniji san i produktivniji sutrašnji dan.

Konačno, ovisno o razini fizičke aktivnosti i tempu poslovnog tjedna, vrijedi prebaciti fokus na unos proteina i povrća, uz nešto skromniji udio ugljikohidrata. Takav pristup pomaže stabilizaciji energije i koncentracije bez suvišnih oscilacija koje stres dodatno pojačava.

Možete li objasniti zašto stres kod nekih ljudi izaziva debljanje, a kod drugih gubitak težine, i kako se prehrambeno prilagoditi tim razlikama?

Reakcija na stres nije univerzalna i ovisi o biološkim predispozicijama, hormonskoj slici i obrascima ponašanja. Iako svi govorimo o „stresu“, on se ne manifestira jednako, kod nekih izaziva potrebu za hranom, kod drugih je potpuno suzbija. U središtu te priče nalazi se kortizol, hormon koji ima izrazito širok spektar djelovanja. Kod pojedinaca koji pod stresom jedu više, kortizol potiče povećan apetit i želju za brzom energijom — najčešće za kombinacijom masnog i slatkog. Uz to, stres često znači i manjak sna, a kad je tijelo nenaspavano, smanjuje se razina leptina (hormona sitosti) i raste grelin (hormon gladi). Rezultat je jasan, više unosa, manje kontrole. S druge strane, kod ljudi s izraženijom adrenergičnom reakcijom stres ubrzava metabolizam i suzbija apetit. Takvi pojedinci često jedu premalo, neredovito i nedovoljno kvalitetno, pa dolazi do gubitka mišićne mase, umora i pada imuniteta.

Nutricionistički pristup, dakle, mora biti individualiziran.Kod onih koji pod stresom jedu previše, naglasak treba biti na stabilizaciji šećera u krvi – redovite obroke, više vlakana, proteina i „zdravih“ masti koji smanjuju nagle skokove apetita, a kod onih koji jedu premalo, cilj je energetski adekvatna prehrana u manjem volumenu – primjerice smoothieji s izvorom proteina, orašastim plodovima i voćem, koji ne zahtijevaju veliki napor za probavu, a ipak vraćaju energiju.

Na kraju, u oba slučaja zajednički nazivnik je ritam i svjesnost u prehrani. Stres nas stavlja u stanje reaktivnosti, a prehrana bi trebala biti upravo suprotno – predvidiva i svjesna. Kad povratimo tu strukturu, tijelo se vraća u ravnotežu, bez obzira na to s koje strane spektra stresa dolazimo.

Stručnjaci Affidea poliklinika naglašavaju da su menadžeri najviše izloženi kumulativnom stresu, ali i da upravo oni mogu najviše učiniti kako bi zaštitili zdravlje. Redoviti sistematski pregledi, kvalitetan san, planirana prehrana, fizička aktivnost i tehnike mentalne higijene temelj su dugoročne prevencije. U kontekstu sve većeg fokusa na human-centric poslovne prakse, sistematski pregledi prepoznaju se kao ključan alat očuvanja zdravlja i dugoročne radne sposobnosti. U zdravstvenim sustavima poput Affidea poliklinika, oni se promatraju ne samo kao medicinski standard, već kao dio šire brige o kvaliteti života i održivosti profesionalnih karijera.

Stres se ne može ukloniti — može se naučiti precizno upravljati njegovim posljedicama. Uvođenjem jasnih zdravstvenih navika i preventivnih pregleda, poslovni lideri stvaraju održiv ritam rada koji donosi stabilnost, bolju produktivnost i dugoročno očuvano zdravlje.

Za sve dodatne informacije, obratite se s povjerenjem Affidea liječnicima.