Mediteranska dijeta se smatra jednom od najzdravijih dijeta na svijetu. Zasnovana je na povećanom unosu voća, povrća, integralnih žitarica i maslinovog ulja, a smanjenom unosu crvenog mesa. Mnogo je dokaza koji potvrđuju pozitivne efekte mediteranske dijete, kao što je manji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Prema nekim istraživanjima, mediteranska dijeta poboljšava kvalitetu života, piše City magazine.

Hrana koja se jede na mediteranskoj dijeti

Povrće: Rajčica, brokula, kelj, špinat, luk, karfiol, mrkva, prokulica, krastavci, krumpir, batat, repa

Voće: Jabuke, banane, naranče, kruške, jagode, grožđe, smokve, dinje, breskve

Orašasti plodovi, sjemenke, maslaci od orašastih plodova: Bademi, obični orasi, makadamija orasi, lješnjaci, indijski orasi, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve, bademov maslac, maslac od kikirikija

Mahunarke: grah, grašak, leća

Žitarice: zob, smeđa riža, raž, ječam, kukuruz, heljda, kruh od cijelog zrna pšenice i tjestenina

Riba i morski plodovi: Losos, sardine, pastva, tunjevina, skuša, škampi, kamenice, školjke, rakovi, dagnje

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Perad: Piletina, pačetina, puretina

Jaja: pileća, prepeličja i pačja jaja

Mliječni proizvodi: Sir, jogurt, mlijeko

Bilje i začini: češnjak, bosiljak, metvica, ružmarin, kadulja, muškatni oraščić, cimet, papar

Zdrave masti: ekstra djevičansko maslinovo ulje, masline, avokado i ulje avokada

Hrana koja se izbjegava na mediteranskoj dijeti

Izbjegava se sva hrana koja deblja dakle:

Hrana sa dodatnim šećerima: Nalaze se u mnogim namirnicama, ali posebno ih ima puno gaziranih pića, bombona, sladoleda, sirupa i peciva

Prerađene žitarice: bijeli kruh , tjestenine, tortilje, čips, krekeri

Trans masti: Nalaze se u margarinu, prženoj hrani i drugoj prerađenoj hrani

Rafinirana ulja: Sojino ulje, ulje kanole, ulje sjemena pamuka, ulje sjemena grožđa

Prerađeno meso: Prerađene kobasice, hrenovke, suhomesnati i mesni proizvodi

Vrlo prerađena hrana: Brza hrana, gotova jela, kokice, granola pločice

Ako želite da uvedete mediteransku prehranu u svoj život, pročitajte savjete koji će vam u tome pomoći:

1. Ne izbjegavajte ugljikohidrate

U mediteranskoj ishrani ugljeni hidrati nisu zabranjeni, već poželjni. Najčešći izvori ugljenih hidrata u ovoj vrsti ishrane su integralne žitarice, heljda, voće i povrće. Ove grupe namirnica sadrže antioksidante, vlakna, vitamine i minerale, pa ih ne treba izbjegavati. Dozvoljena je čak i tjestenina od bijelog brašna, ali u umjerenim količinama.

2. Koristite maslinovo ulje

Gotovo svi recepti mediteranske kuhinje sadrže maslinovo ulje. Ovo nije iznenađujuće jer je maslinovo ulje osnova mediteranske dijete. Ekstra djevičansko maslinovo ulje je odličan izvor oleinske, linolenske i palmitinske kiseline koje štite zdravlje cijelog organizma. Pored toga, sadrži vitamin E, koji je poznat po svom antioksidativnom svojstvu.

3. Limun umjesto soli

Iako je sol dozvoljena u mediteranskoj prehrani, poželjno je da je koristite u manjim količinama. Ako ne možete bez soli, možete koristiti citruse kao odličnu alternativu. Zahvaljujući kiselosti, sok i kora od limuna daju ukus sličan soli.

4. Riba kao izvor proteina

Kao što je ranije rečeno, mediteranska dijeta se zasniva na smanjenom unosu mesa. Umjesto toga, riba i školjke se koriste kao izvor proteina, koje treba jesti najmanje dva puta tjedno. Masnija riba, kao što je losos, također je poželjna jer sadrži omega-3 masne kiseline, koje su neophodne za zdravlje srca i krvnih žila.