Na međunarodnom natječaju posao gradnje Sarajevske obilaznice u konkurenciji 12 ponuđača dobila je tvrtka SCT Slovenske ceste. Na natječaju nije mogla sudjelovati nijedna domaća tvrtka jer prema pravilima kreditora (Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i OPEC) nijedna građevinska tvrtka iz BiH nije imala kvalifikacije za taj posao. Sa stranim ponuđačima sarajevska Hidrogradnja te Put i ŽGP bili su podizvođači radova. Kako tvrde sarajevski mediji slovenski SCT posao je dobio zbog dobrih veza s Hamzalijom Ibrićem Jatom, koji je u dobrim odnosima s predsjednikom Stranke za BiH i bošnjačkim članom predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem. Gradnja dijela Sarajevske obilaznice, čiju je gradnju dobio SCT, stajat će 57,26 milijuna eura. Ukupa gradnja 16 km Sarajevske obilaznice, najzahtjevnijeg i najskupljeg dijela autoceste na koridoru 5C kroz BiH, stajat će 128 milijuna eura. Troškovi gradnje uvjetovani su teškim terenom: gotovo dvije trećine dionice bit će tuneli i vijadukti od kojih je jedan u dužini od tisuću metara. Najskuplji objekt bit će jedinstvena obilaznica Butile projektirana u tri visinske razine kako bi se izbjeglo ukrštanja prometa. Obilaznica Butile nalikovat će petlji na Istarskom ipsilonu, a samo ona će stajati više od 10 milijuna eura.

Poslovna očekivanja
Za Sarajevsku obilaznicu bosanskohercegovačke, a napose sarajevske građevinske tvrtke posljednjih su nekoliko godina vezale svoje razvojne planove i poslovna očekivanja. Međutim, međunarodni javni natječaj za gradnju prvog dijela Sarajevske obilaznice, objavljen u svibnju, na zahtjev kreditora isključio je domaće tvrtke kao ponuđače jer nijedna nema potrebne kvalifikacije za posao. Direkcija cesta Federacije BiH izabrala je 12 ponuđača koje su prošle predkvalifikacije i pozvala ih dostavljenje obvezujućih ponuda. U Sarajevu tvrde kako su domaće građevinske tvrtke iz natječaja izbačene “zbog diskriminatorskog kriterija financijskih referenci na kojem su strogo inzistirali međunarodni kreditori”. Prema tome, za posao su mogle konkurirati samo tvrtke čiji je obujam poslova u posljednjih pet godina bio veći od pola milijarde eura, odnosno četiri puta veći od procijenjene vrijednosti Sarajevske obilaznice. Kako bosanskohercegovačke građevinske tvrtke ni zajedno nemaju toliki obujam poslova, jedino im je rješenje bilo da se pojave na natječaju kao podizvođači. Građevinsko poduzeće Put i Hidrogradnja prijavili su se sa zagrebačkim Viaduktom, a ŽGP kao podizvođač radova u ponudi splitskog Konstruktora. Te dvije ponude imala su, prema neslužbenim infomacijama, najviše šansi za dobivanje posla jer njihova suradnja s domaćim građevinskim tvrtkama znatno bi manjila troškove izvršenja posla.

Konzorciji predvođeni hrvatskim partnerima Viaduktom i Konstruktorom ponudili su cijenu gradnje od 66,47, odnosno 67,49 milijuna eura, što je za oko 5 posto manje od projektirane cijene. Slovenci su pak poslali ponudu tražeći za izvršenje radova samo 57,26 milijuna eura, odnosno 20 posto manje od projektirane cijene. Tako niska cijena Slovenaca u građevinskim krugovima ocijenjena je kao klasični primjer dampinškog manevra iza kojeg stoji neki zakulisni politički dogovor i nagodba. Ta se nagodba veže za pojedine dužnosnike vladajuće Stranke za BiH koji su od prije tijesno upleteni u mrežu političke potpore slovenskim investitorima, među kojima je i građevinska kompanija SCT – višegodišnji partner poslovnog čovjeka iz Srebrenika Hamzalije Ibrića Jate, jednog od najvećih financijera Stranke za BiH i jednog od prijatelja Harisa Silajdžića. SCT i Jata svoje poslovno partnerstvo učvrstili su početkom 2001. godine kada su zajedno gradili prvu dionicu autoceste od Jošanice do Podlugova. Ta je dionica, financirana sredstvima Vlade F BiH, u prvoj varijanti bila procijenjena na oko 28,12 milijuna eura, a SCT-u i Jati pripali su poslovi u vrijednosti većoj od 15 milijuna eura, dok je konzorciju tri sarajevske tvrtke (ŽGP, Hidrogradnja i GP Put) pripao posao od 12,78 milijuna eura. Naknadno, uoči završetka posla, odobreni su “nepredviđeni” troškovi pa je dionica stajala ukupno 35,8 milijuna eura. SCT je posao dobio zahvaljujući inzistiranju dužnosnika iz Stranke za BiH čiji je tadašnji ministar prometa i veza F BiH Besim Mehmedić objavio međunarodni umjesto nacionalnog natječaja. Pokazalo se kako je udjel tvrtke SCT na gradnji dionice autoceste Jošanica – Podlugovi bilo beznačajan jer su glavninu poslova napravile tri sarajevske građevinske tvrtke, Hidrogradnja, GP Put i ŽGP te kompanija Hamazalije Ibrića Jate.

Zarada Slovencima
Sasvim je sigurno kako će zaobilaznicu graditi unajmljeni lokalni radnici s mjesečnom plaćom od 150 do 200 eura, te da će Slovencima pripasti samo dobro plaćeni inženjerski poslovi i dobit od preprodaje posla lokalnim partnerima. Takva praksa gotovo je uobičajena u građevinskoj industriji u BiH. Kao mogući partneri SCT-a na gradnji Sarajevske obilaznice, osim Jate, spominje se i tvrtka iz Vareša BBM Grupa u vlasništvu tamošnjeg poduzetnika Ramiza Operte. BBM Grupa Slovencima je zanimljiva prvenstveno zbog kamenoloma Amfibolit smještenog u središtu Rudnika željezne rude Vareš. Rudnik željezne rude u vlasništvu je Hamzalije Ibrića Jate, dok je koncesiju nad kamenolomom, smještenom u središtu rudnika, dobio Ramiz Operta. Zbog nejasnih vlasničkih prava nad kamenolomom i rudnikom, Ibrić i Operta neko su se vrijeme sukobili, a u svoj spor uspjeli su uvući i pojedine federalne ministre iz Stranke za BiH, poput Vahida Heće, koji je stao na stranu Operte nakon čega se teško zamjerio Ibriću. Direktor SCT-a Ivan Zidar sredinom srpnja u Sarajevu je proglašen za najboljeg menadžera jugoistočne i srednje Europe u izboru zeničke agencije The Best European Manager. Zidaru je priznanje uručio bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Radovi počinju od jeseni – ako ne bude žalbe

Radovi na Sarajevskoj obilaznici trebali bi početi već početkom jeseni ako se ostali sudionici natječaja ne budu žalili. Ponuda SCT-a najniža, dostavljeno je i bankovno jamstvo. Jedina ozbiljna zamjerka na njihov ponudu je preniska, dampinška cijena po kojoj nije moguće solidno izvesti predviđene poslove, tvrde ostali ponuđači. I u Direkciji za ceste F BiH izražavaju sličnu zabrinutost ističući činjenicu kako se većina ponuda kretala oko projektirane cijene od 70 milijuna eura, osim ponude SCT-a koja je neobjašnjivo niska.