Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV, prije nekoliko dana je zajedno s čelnikom RTL Televizije, žestoko optužio Hrvatsku radioteleviziju zbog namjere da pokrene treći, sportski program.

Upozorili ste da pokretanje trećeg programa nije zakonito, no nije jasno koji bi zakon to branio.
Zakonom je definirano tko ima nacionalnu koncesiju za koji broj kanala. Dakle, dva kanala ima HTV i po jedan Nova TV i RTL. I nitko više. Ja ne mogu otvoriti novi kanal.

Zato što nemate gdje, jer nema novih frekvencija, ali otvaranjem digitalnog multipleksa iduće godine oslobodit će se četiri nova nacionalna kanala.
Postojat će tehnička platforma, ali to još ne znači da ću moći pokrenuti nove kanale jer netko za to treba dati dozvolu.

Jasno je da u ovom slučaju postoje različita tumačenja postojećih zakona. Zbog čega onda niste tražili tumačenje Ministarstva kulture ako ste već htjeli ukazati na nezakonitost pokretanja HRT-ova trećeg programa?
Takvo tumačenje već postoji. Ministar Božo Biškupić je rekao da svi pravni subjekti, pa tako i HTV, moraju ići na javni natječaj ako žele otvoriti novi kanal na digitalnom multipleksu. Svi koji su radili na Strategiji digitalizacije Hrvatske, iz svih Ministarstava i institucija, uključujući i predstavnike HRT-a, složili su se da pravna regulativa za to ne postoji. Zato je i zaduženo Ministarstvo kulture, kao resorno ministarstvo, da donese odgovarajuće zakone kako bi se reguliralo tržište. I sad HTV misli da može čitati zakone kako želi. Nitko ne kaže da HTV u budućnosti ne može otvarati nove kanale, već da ne smije biti ponovo povlašten.

Što vama zapravo smeta? Što biste vi htjeli da HTV u budućnosti radi sa svojim kanalima? Da javna televizija ide na natječaje zajedno s komercijalnima? I na koji način da financira te nove programe?
Treba poći od zakonske uloge i smisla HRT-a, a to je pružanje javnog servisa. To podrazumijeva da radio i televizija pružaju širok dijapazon informacija koje pokrivaju raznolike interese hrvatskih građana. Kako ti raznoliki interesi nisu komercijalnog karaktera, pretpostavlja se da oni ne mogu isfinancirati takav vid pružanja informacija, pa se zato HRT financira pretplatom. Problem je što oni sredstva prikupljena od javne pristojbe koriste da bi se “tukli” s komercijalnom televizijom. Što se novih kanala tiče, netko bi morao dokazati da postojeća dva nisu dovoljna da zadovolji potrebe hrvatskih građana, pa da žele otvoriti novi kanal zbog javnog interesa. No, je li sportski kanal od javnog interesa?

Zakon o HRT-u kaže da jest.
Uvjeren sam da sport može ići na njihovu prvom i drugom programu. Zašto bi se za hrvatski sport trebao izmišljati treći kanal, a Formula 1, Liga prvaka i ostali visokokomercijalni i skupi programi emitiraju se na drugom programu? Zašto HTV preplaćuje sportska prava i diže cijene u nebesa za nekakvu Formulu 1, a s tim bi novcem mogli pokriti dvije nacionalne lige? Zašto hrvatski gledatelj ne bi Formulu 1 dobio besplatno od komercijalne televizije, a da HTV ispuni smisao svog javnog karaktera, pa umjesto toga prikaže mitinge Blanke Vlašić ili hrvatsku rukometnu, vaterpolo ili neku drugu ligu? HRT se ne financira novcem poreznih obveznika da bi bio komercijalan, već zato što obveznici pretplate žele vidjeti hrvatski sport, kulturu, sadržaje koji će razvijati ovo društvo.

Ti porezni obveznici vjerojatno žele vidjeti i Ligu prvaka, a HTV-u se zakonski ne brani da osim javnog sadržaja objavljuje i komercijalni. Kada dvije komercijalne televizije na ovaj način napadnu javnu televiziju, jasno je da ih zanima samo novac koji im HTV odnosi, a ne koliko će hrvatski građanin dobiti emisija o knjigama ili konjima. Poenta je u tome da novac koji zarađuje HTV želite zarađivati vi, je li tako?
Smisao komercijalne televizije isti je kao i smisao kompanije u nekoj drugoj branši. Treba ispunjavati svoj smisao, zakonske obveze i u svojoj bi djelatnosti trebala biti profitabilna. Svaki direktor firme bori se da posluje što bolje, ali hrvatske komercijalne televizije se, nažalost, ne bore da maksimaliziraju svoje profite. Hrvatske komercijalne televizije u totalu posluju s gubitkom. Poanta je da HRT od pretplate dobiva više nego što vrijedi čitavo komercijalno tržište, što je apsurdno.

Što bi se, prema mišljenju komercijalnih televizija, moralo promijeniti u postojećim zakonima?
Najprije očekujemo da će prvi multipleks zauzeti sadašnji koncesionari, odnosno postojeća četiri nacionalna kanala, a da će se odrediti kakvi bi se sadržaji htjeli na ostalima i raspisati natječaj prema kojemu će svi imati jednake uvjete natjecanja.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Obavijest

Grad Opuzen prodaje atraktivno zemljište

Kada bi sve ostalo kao što je sada, bi li vam se uopće isplatilo pokretati novi kanal?
Zasad ne postoji prostor za bilo koga u ovoj državi da pokrene novi kanal ako postojeća dva kanala ne mogu poslovati profitabilno. U protekle četiri godine Nova TV je uložila ogromna sredstva da bi došla u situaciju u kojoj je danas. Ne vidim tko bi sad došao u Hrvatsku s idejom da može proizvesti profitabilan kanal. Nemoguće, jer nema tržišta, a njega nema jer ga blokira HTV. Digitalizacija je jako dobro zamišljena, Ured za e-hrvatsku jako dobro radi taj posao, ali oni će napraviti tehnološku platformu i tu će priča završiti. Uzalud sve to ako ne postoji tržišno okruženje u kojem se ti planovi mogu i ostvariti. Ako netko želi investirati, onda želi i povrat kapitala. U Hrvatskoj je to nemoguće. HTV s jedne strane proizvodi komercijalni program i diže ulazne cijene troškova po svim kategorijama, a s druge strane ima ogromnu prednost u pretplati. Nema uspješne digitalizacije dok se HTV-u ne limitira oglašavanje.

Ali HTV je imao ovakvu pretplatu i prije četiri godine kada su u Hrvatsku došli RTL i CME.
Kada država zove strane investitore, onda treba osigurati i neutralnu platformu za tržišnu utakmicu. Ako situacija nije bila dobra tada, očekivali smo da će država omogućiti stvaranje tržišnih uvjeta. Upravo je to žalosno, što se u protekle 4 godine ništa nije promijenilo. Računica je surova – i da podijelimo sve prihode od oglašavanja među komercijalnim televizijama i dalje bi najveći budžet imao HRT, jer iznos prikupljene pristojbe nadmašuje sve komercijalne prihode na tržištu.

Zakon o HRT-u

Što bi trebalo mijenjati u Zakonu o HRT-u?
Treba riješiti tu apsurdnu situaciju da HTV osim na pretplati zarađuje i na komercijalnom tržištu. Postojeći Zakon je dobar, ali se ne poštuje. Kada bi HRT poštovao funkciju javne televizije, ne bi zadirao u komercijalni teritorij. Trebala bi se promijeniti i količina komercijalnih minuta koje troši HTV. Uvjeren sam da bismo dobili puno bolju javnu televiziju nego što je imamo sad. Dok god imaju mamac da mogu imati devet minuta reklama u satu, odnosno 18 na oba kanala, oni će zalaziti u komercijalni teritorij, Programsko vijeće će im progledati kroz prste i to je to. Onoga trenutka kada se to smanji, neće imati interesa proizvoditi toliko komercijalnog programa, kupovati sapunice ili Formulu 1. Onda će se posvetiti javnim sadržajima.