Europsko udruženje komunikacijskih direktora (EACD) i Institut za medije i upravljanje komunikacijama Univerziteta u St. Gallenu ovih dana publicirali su istraživanje na temu “Društveni mediji i komunikacijska profesija”, provedeno prošle godine.

Fokus istraživanja bio je prikupiti podatke o tome kako društveni mediji utječu i mijenjaju način na koji profesionalni komunikatori obavljaju svoje svakodnevne zadatke, i kako na njih reagiraju i s njima se nose.U istraživanju je sudjelovalo 1.383 komunikatora iz trideset europskih zemalja, od kojih je preko 90% na vodećim pozicijama u svojim organizacijama. Najviše ih dolazi iz privatnih kompanija (33%), nešto više od četvrtine (26%) iz javnih kompanija, 22% iz nevladinih organizacija i 19% iz organizacija u državnom vlasništvu ili političkih organizacija.

Svi su na Facebooku
Ovdje prenosimo one zaključke istraživanja za koje, temeljem iskustva i dugogodišnjeg praćenja komunikacijske scene u Hrvatskoj, smatramo da su relevantni za domaće tržište. Prvi zaključak istraživanja je da su društveni mediji postali jednim od ključnih faktora uspjeha na europskoj marketinškoj i komunikacijskoj sceni. Čak 97,4% profesionalnih komunikatora barem je pokušalo koristiti društvene medije u svom poslovanju. Od preostalih 2,6% koji tvrde da nikad nisu koristili društvene medije tijekom radnog vremena, čak 84% ih ipak koristi – ali u privatne svrhe. Najpopularniji društveni mediji su Facebook i Youtube, iza čega slijedi Twitter.

Šefovi najviše lajkaju
Iako najveći broj komunikatora (72%) koristi društvene medije za monitoriranje njihovih sadržaja, preko 50% ipak aktivno sudjeluje na jednoj ili više društvenih platformi, koristi ih za izgradnju odnosa s interesnim skupinama i prikuplja informacije o klijentima i konkurenciji. Najviše korisnika društvenih medija među komunikatorima su tzv. “široki korisnici” (33%) koji koriste veliki broj aplikacija, ali ih ne koriste preintenzivno. Na drugom mjestu su tzv. “selektivni korisnici” (27,6%), koji ne koriste previše aplikacija i koriste ih umjereno intenzivno. Nakon toga slijede “entuzijasti” (visokih 25%), koji koriste najviše aplikacija, i to najintenzivnije. Zanimljivo je da je čak 40% “entuzijasta” vrlo visoko pozicionirano, najčešće na funkciji glavnog direktora za komunikacije.Za poslodavce je pozitivna vijest da su komunikatori koji intenzivno i često koriste društvene medije na poslu zadovoljniji svojim poslom od onih koji ih koriste rijetko.

Krizni scenariji ne postoje
S komunikacijskog aspekta zabrinjavajuće je da najviše organizacija na događanja na društvenim medijima reagira na ad hoc bazi, iako trećina komunikatora tvrdi da imaju razrađen plan za komunikaciju na tim platformama. Samo 13% ispitanika koristi usluge agencija specijaliziranih za komunikaciju na društvenim medijima. Za kraj, zanimljivo je znati da su u istraživanju obuhvaćeni i podaci o plaćama, te da su plaće komunikatora u središnjoj Europi u prosjeku čak tri do pet puta više od prihoda nas, njihovih kolega u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Začudo, razlike su manje kada se uspoređuju prihodi komunikacijskih profesionalaca iz naših krajeva s onima u zapadnoj i sjevernoj Europi.

Marina Čulić Fischer, izvršna partnerica Pleon Partner