Razmatrate preuzimanje profitabilne tvrtke s viškom zaposlenika, dok telefon bjesomučno zvoni. S druge strane žice je predsjednik uprave kojem ste još jučer trebali dostaviti za život važne dokumente, a vi nemate ni relevantne podatke. Vaša desna ruka je baš danas na poslovnom putu i nemate se na koga osloniti, a naporni i dosadni novinari neprestano nazivaju ispitujući hoće li biti otpuštanja. Sam pogled na burzovne indekse baca vas u očaj, situaciju morate popraviti odmah, a ne znate odakle krenuti. O obitelji koju već danima gledate u REM fazama sna da i ne govorimo. Djeci ste, ponekad se tako čini, pravi stranac. Ne možete disati, nešto vas pritišće u prsima i guši… Ne brinite, nemate smrtnu bolest. Vi ste samo jedan od mnogih koji pati od menadžerskog stresa.

Preventiva
Ako ste se prepoznali, duboko udahnite i nastavite čitati tekst. Rješenje je pred vama. Prvo što morate znati jest da se menadžerski stres može kontrolirati. Nije riječ o bolesti, već o stanju. Stanju na koje se može i mora preventivno djelovati. To najbolje zna američka ekonomija koja zbog toga svake godine gubi između 300 i 400 milijardi dolara. Hrvatska je s druge strane mala zemlja koja si takav luksuz ne može dozvoliti. Za nas je svaka kuna važna, a svaka eminentnija tvrtka, odnosno njezin odjel za ljudske resurse, to mora prepoznati. “Menadžerski stres je potkategorija stresa kojem su izložene osobe na kojima počiva velika doza odgovornosti, kako za tvrtku, tako i za njezine zaposlenike. Nerijetko je povezana s rokovima te donošenjem teških i odgovornih odluka u okruženju teške neizvjesnosti”, objašnjava Dean Ajduković, redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On kaže da postoje dvije kategorije stresa, ona na koju je nemoguće utjecati i ona koja se može kontrolirati. Suprotno nekim mišljenjima, menadžerima s navedenim simptomima ne treba psihijatar po uzoru na seriju o obitelji Soprano. Ono što im treba, smatra prof. Ajduković, jest podizanje otpornosti na stres i upravljanje njime. “To nije toliko komplicirano. Za početak dovoljna je određena fizička aktivnost za izbacivanje negativne energije, važno je samo da se tijelo troši i znoji”, kaže Ajduković. Najbolja kontrola stresa provodi se redovitim rekreativnim bavljenjem sportom, već dva do tri puta tjedno po sat i pol do dva fizičke aktivnosti. Puls tom prigodom raste i do 120, a organizam se počinje učinkovito trošiti i izbacivati sve negativne učinke stresa. Takva tjelovježba, da bi bila učinkovita, mora biti redovita i dovoljnog intenziteta, ali ne pretjerana. Ali to ne mora biti samo sport, riješiti se stresa možete i planinarenjem ili ako baš hoćete, radom u vrtu. Jasno, nekima ne pomaže znojenje, već žele relaksaciju. Za njih je pak idealno bavljenje jogom, slušanje glazbe ili čitanje određene literature. S druge pak strane, neke situacije su posebno komplicirane, neki ljudi psihološki tako ustrojeni da se na relativno jednostavan način ne mogu dovoljno rasteretiti te trebaju posebne programe kontrole stresa.

Oni to ne prepoznaju, odnosno prepoznaju tek onda kada dožive (kako se narodski kaže) slom živaca. “Pojedincima će biti potrebna pomoć psihologa kako bi potaknuli vlastito osnaživanje, a uz stručnu pomoć lakše je iznaći pravilnu strategiju borbe protiv stresa. Psiholog pomaže pri povećanju kapaciteta za nošenje sa stresom, a njegove metode imaju snažno preventivno i kurativno djelovanje, kako za profesionalni, tako i za privatni život”, objašnjava Ajduković. Psiholog će s pacijentom izravno razgovarati o problemima, a ako to pacijent shvati i prihvati, može se uključiti u program u kojima se oslobađa negativnih utjecaja stresa i vježba da postane otporniji na psihološko opterećenje. To sve češće prepoznaju i privatne poliklinike koje u svojoj ponudi imaju i posebne programe za menadžere koji počivaju na razgovorima sa psihologom, preventivnim djelovanjem na određene aspekte, te fizioterapijom. Koliko se menadžera na taj način bori ptoiv stresa, nismo uspjeli doznati, ali činjenica da je profesionalni rizik u takvim situacijama prevelik te da će se ovi programi vrlo skoro pokazati i te kako potrebnima.

Roštilj u Googleu
Pojedine kompanije, gdjekad čak i one u našoj zelji, imaju razrađenu borbu protiv stresa. Zaposlenici Googla na poslu mogu roštiljati, igrati biljar, opuštati se u wellnessu, te doživjeti vrhunske masaže kako bi otklonili radni stres. No vratimo se u stvarnost. Tvrtke koje brinu o psihofizičkom stanju svojih zaposlenika (i/ili menadžera) unutar svojih prostora danas sve češće imaju sportske terene. Kad osjete potrebu, menadžeri (ako im obaveze dopuštaju) prekidaju rad, odigraju pola sata squash ili pak preplivaju par krugova po bazenu pa se otuširaju, pregrizu neki ukusni zalogaj (nema ni govora o polujestivim proizvodima iz pekarnice s ugla) i preporođeni se vraćaju radnim obvezama koje iz te perspektive i nisu tako teške. Radost života ili Joy Of Life, Centar za razvoj ljudskog potencijala, prva je organizacija koja je u Hrvatskoj osmislila program Integralnog stres managamenta za organizacije i pojedince. Helga Bublić, voditeljica programa i prva hrvatska stručnjakinja za stres management, inače punopravna članica prestižne organizacije ISMA (International stress management association), također je i trener NLP-a i HNLP-a (Neuro-lingvističkog programiranja i Humanističke neuro-lingvističke psihologije) te System thinkinga. Ona je trener i konzultant za mnoge hrvatske tvrtke pa tako radi i za Agrokor, T-HT, Podravku, Adris grupu, Hypo Alpe-Adria banku, Iskon Internet, PBZ Card…. “Cjeloviti program stres menadžmenta koji nudimo, odnosno strukturirani pristup, uključuje osiguranje podrške i briefing top-managementa, upoznavanje zaposlenika s alatima ljudskih resursa, risk assessment, uspostavljanje ciljeva i plan akcije, te edukaciju zaposlenika i managementa. To pak predstavlja treninge i coaching iz upravljanja stresom, vježbanja komunikacijskih vještina, upravljanja vremenom, ali i individualnog coachinga, preporuka za organizacijske promjene te stalnog praćenje i korekcije”, objašnjava Bublić. Managerski pregledi, In-company relaksacija i rekreativne aktivnosti, pomoćna sredstva za relaksaciju kod kuće, kaže, također su važan dio prevencije. “Za sada nismo naišli na spremnost za strukturirani pristup rješavanju ovog problema kod hrvatskih tvrtki, a za to je potrebno osigurati upravo razumijevanje kako top-managementa, tako i državnog vrha”, ističe Bublić dodavši da se cijena ovih usluga dogovara sa svakom tvrtkom.

Kako se opustiti

1. Ne otežite
Prvo obavite najteže zadatke. Ako ih ostavite za kasnije, oni će samo bujati u vašoj svijesti i dodatno vas opterećivati

2. Ne uzimajte svoje brige preozbiljno
Meditiranje svakog dana po deset minuta pomoći će podizanju vaše svijeti. Ona će biti spremna prihvatiti i nadzirati vaše brige bez analiziranja i proživljavanja.

3. Vježbajte tri do četiri puta tjedno
Vježbanje oslobađa sres i kreira snažan organizam.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

4. Tražite podršku i savjet
Osjećaj nesigurnosti u obavljanju nekog zadatka vodi osjećaju izoliranosti.

5. Održavajte dobre međusobne odnose
Kolege koji mogu dati moralnu potporu, bilo kroz ručak ili razgovor, održavat će vas smirenim.