Prije dolaska bijelih ljudi australski su starosjedioci živjeli u kućama i selima, s iznenađujućom arhitekturom i metodama građenja. Iznenađujućom jer se do sada smatralo da su australski Aboridžini bili isključivo nomadi, no novo istraživanje pobija to mišljenje. Njihove nastambe bile su različitog izgleda i stila, a to je ovisilo o podneblju u kojem su bile građene. Većinom su bile kupolaste s krovovima od palmina lišća. Neke kuće su bile i međusobne povezane, što je omogućavalo interakciju stanovnika tijekom dugotrajnih kišnih sezona. Ove nove podatke pronašao je antropolog i arhitekt Paul Memmot sa Sveučilišta u Queenslandu. Vjerovanje da su Aboridžini bili apsolutno nomadski narod novopridošlim doseljenicima bilo je razlog da Australiju proglase terrom nullius, zemljom koja ne pripada nikome. Profesor Memmott kaže da razlog tom vjerovanju leži u činjenici da su rani istraživači promatrali aboridžinsku zajednicu tijekom sušnih sezona kada su oni bili mobilniji nego tijekom kiša. Mnoga aboridžinska skloništa kupolaste su strukture, a u područjima s velikom količinom oborina, kao u, primjerice, okolici Cairnsa, Aboridžini su ih nastanjivali tijekom cijele godine. Njihova sela morala su biti u blizini stabilnog izvora hrane, kao što su guste kišne šume. “Neki su plodovi u njima smrtonosni, no Aboridžini su razvili način odstranjivanja otrova tako što su plodove zakapali u blato na jedan dugi period. Taj izvor hrane omobućavao im je ostanak na jednom mjestu, umjesto stalnog obilaženja novih staništa”, objašnjava Memmot. Profesor Memmot pronašao je i dokaze o nastanjivanju na zapadnoj obali Tasmanije, s trostrukim slojevima izolacije. U zapadnoj Viktoriji Aboridžini su gradili kružne kamene zidove visoke oko jedan metar, na koje se naslanjao zemljani krov. Njihov stil gradnje prihvatili su i rani misionari koji su koristili iste materijale, no mnogi dokazi o tome su nestali pod naletom buldožera – mnoge lokalne vlasti drevna aboridžinska sela sravnili su sa zemljom vjerujući da su ona izvor zaraze. Profesor Memmott prikupljao je dokaze čak 35 godina, a iskoristio je sve moguće izvore: usmenu predaju, istraživačke dnevnike, slike, fotografije… Njegovi nalazi objavljeni su knjizi, prvoj koja se bavi aboridžinskom arhitekturom, a profesor Memmott se nada da će nova istraživanja razjasniti povijesne nedoumice, ali i da će arhitektima imati praktične koristi od novih saznanja.

Australija ‘treća najgora’ u ekologiji

Australija zauzima treće mjesto na listi 21 bogate nacije koje ne mare za očuvanje prirode. Neslavno treće mjesto Australija je zaslužila odlukom da ne potpisuje sporazum iz Kyota, što je duboko razočaranje za voditelja UN-ove skupine znanstvenika koji se bave klimom. “Jasno je da je australsko nepotpisivanje sporazuma golemo razočaranje. Imajući to na umu, valja pomno promatrati što će Australija reći o sporazumu ‘nakon 2012.’”, rekao je Yvo de Boer. Malcolm Turnbull, australski ministar okoliša, rekao je da će vlada potpisati dopunjenu verziju Kyota, koja istječe 2012. godine, ako se postigne međunarodni dogovor. Vlada jest potpisala dogovor, no tada se pridužila Sjedinjenim Državama Amerike i odbila ga ratificirati jer je “predstavljao teret zemlji, teret koji nemaju druge zemlje”.