Politička karijera Vahida Heće imala je do sada nagli uspon, jer je za vrlo kratko vrijeme od predsjedanja općinskim vijećem u jednom od bosanskih provincijskih gradića dobio najvažniji resor u Vladi F BiH. Resor energetike, rudarstva i industrije značajan je jer su rudarstvo i energetika daleko najdohodovniji u poslijeratnoj BiH, a njegovo ministarstvo uz to trebalo bi kontrolirati cijelu industriju entiteta. Hećo je samo jedan u nizu političara iz bosanskih provincija koji su za vrlo kratko vrijeme napravili uspon u karijeri prema ministarskim foteljama u glavnom gradu BiH. Uz Heću se vezuje niz afera kao i izražena netrpeljivost prema gospodarstvu susjednih država. Poznata je njegova izjava da kada bi se njega pitalo, Hrvatima i Srbima ne bi prodao niti kiosk. Zdušno se protivio preuzimanju Energopetrola od Ine i Mola, ali je snažno podržavao ulazak libijskog državnog kapitala u Bosnalijek. Za posjeta Kazahstanu vodio je izaslanstvo F BiH a nakon posjeta tvrdio je kako će iz te zemlje stići oko dvije milijarde eura ulaganja. Samo nekoliko tjedana kasnije demantirali su ga dužnosnici Kazahstana. Provodeći natječaj za izgradnju velikih energetskih objekata u F BiH odlučio je posao dodijeliti austrijskom konzoriju APET ali su utjecajniji dužnosnici u Sarajevu poništili taj natječaj. Heću ipak nisu javno osramotili. On je tvrdio kako će APET u velike elektroenergetske objekte u F BiH uložiti tri milijarde eura. Pokušao je ČEZ-om postići sporazum o njihovom ulaganju u izgradnju termoeleketrana u Kaknju i Tuzli ali su se Česi opredjelili za ulaganje u Republiku Srpsku, za ponudu koju su dobili od Milorada Dodika. Stvarna Hećina moć kao ministra pokazala se nedostatnom u njegovom višemjesečnom i upornom nastojanju smjenjivanja direktora Envera Krese i predsjednika Nadzornog odbora Rasima Gačanovića. Direktor Elektroprivrede BiH Kreso, kao prijeratni sarajevski socijalistički direktor jednog od većih poduzeća u zemlji te kao dugogodišnji dužnosnik u više BiH institucija smatra da mu sudbinu ne može određivati neki od novodošlih ministara.

Vahid Hećo rođen je u Sarajevu prije peteset i tri godine. Njegovi su roditelji dok je još bio dijete preselili u Visoko. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao na Metalurškom fakultetu u Zenici. Od 1973. godine radi u Termoelektrani u Kaknju gdje je bio glavni inježenjer. U svojem životopisu dostavljenom stručnoj službi Vlade F BiH navodi kako je sudionik rata od travnja 1992. godine kao pripadnik Armije BiH. U Armiji BiH obnašao je više dužnosti, a razvojačen je u svibnju 1996. godine kada je bio zapovjednik brigade. Nakon rata pokušava s privatnim poslom otvarajući tvrtku Gas i metal. Uspješniji je bio u politici pa je od 1997. do 2001. godine bio predsjedavajući Općinskog vijeća u Visokom. Od 2001. do 2003. obnašao je dužnost premijera Zeničko-dobojskog kantona. Na izborima 2002. godine dobio je mandat u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona na listi Silajdžićeve Stranke za BiH. Iz te je skupštine delegiran u Dom naroda Skupštine Federacije BiH gdje je izabran za predsjedavajućeg Doma. Nakon ostavke ministra energetike, rudarstva i industrije Mehmeda Žilića njegova stranka ga predlaže za njegovog nasljednika tako da je bio u Vladi kada je premijer bio Ahmet Hadžipašić. Na izborima 2006. godine izabran je u Zastupnički dom Skupštine BiH. Stranka za BiH predlaže ga ponovno za istu ministarsku dužnost u Vladi F BiH kojoj je premijer Nedžad Branković.