Hrvatskom udruženju društava za tržišno komuniciranje (Hura) kriza u struci je temeljito promijenila zacrtane ciljeve. Novi predsjednik Hure Damir Ciglar, koji je izabran prošlog tjedna uz članove Uprave koju čine Iva Kutle, Rajna Cuculić, Davor Bruketa i Angela Buljan-Šiber, ispričao nam je što ovaj tim misli napraviti u sljedeće četiri godine.

Došlo je i do smjene vlasti u Huri. Kakvi su planovi za sljedeće četiri godine?
Ja sam u Upravu Hure ušao prije četiri godine kao član Uprave, u vrijeme kad je tržište bilo u rastu. U međuvremenu su se dogodili razni potresi pa smo sad redefinirali ciljeve Hure u iduće četiri godine. Postavili smo si cilj s tri segmenta koja trebaju objasniti kako ćemo to postići. Cilj je osnažiti Huru na poziciji snažne udruge koja ima velikog utjecaja na komunikacijsko-marketinško tržište u Hrvatskoj, a možda i u regiji. Možda zvuči dosta pompozno i knjiški, ali, na primjer, prva stavka je proširenje članstva. Moramo povećati broj članova, ali ih i uključiti u aktivnosti udruge.

Što članovima donosi članstvo u Huri? Za sada vaši članovi pokrivaju oko 60 posto tržišta hrvatskoga komunikacijskog tržišta?
Posljednje četiri godine je pokrenuto mnogo toga. Ideja X kao festival koji bi trebao vrednovati marketinšku komunikaciju i kreativu u komunikacijama. Pokrenuta je Effie nagrada, koja se dodjeljuje za efikasnost, što znači da nešto ne treba biti samo lijepo, nego i dobro i pametno osmišljeno. Pokrenuta je i agencijska radionica How2Wow. To je edukacija namijenjena zaposlenicima agencija s kvalitetnim, pretežito stranim predavačima. Nadalje, mislim da je jedan od većih uspjeha bilo pregovaranje s Ministarstvom turizma u vezi sa smanjenjem turističke takse, pri čemu su agencije uštedjele negdje oko 10 milijuna kuna poreza, koje je inače neopravdano trebalo platiti. Dakle, to je niz opipljivih stvari koje bi same po sebi trebale biti dovoljno atraktivne da budu povod ostalima da se učlane.

Koje će biti ostale Hurine akcije?
Veće uključenje članova u aktivnosti udruge. Također pomlađivanje aktivnih članova. Ne mislim da se iskusnih treba odreći, nego da iskusni trebaju dati svoj doprinos tamo gdje najviše mogu, kroz lobiranja i povezivanja, ali ipak najviše energije imaju mladi, što znači da bi njih trebalo uključivati više jer oni najviše žele mijenjati svijet. Drugi segment je to što bi Hura trebala postati reprezent agencijama u trokutu komunikacije. Jedni su agencije, drugi oglašivači i treći mediji. Hura bi trebala predstavljati službeno tijelo svih komunikacijskih agencija. To namjeravamo postići suradnjom s drugim sličnim udrugama pa vjerojatno i kroz formalizaciju odnosa s Hrvatskom gospodarskom komorom. Cilj je suradnja i s regionalnim udrugama. Hura je postala član Europskog udruženja agencija za komuniciranje (European Association of Communications Agencies, (EACA)). To bi dodatno trebalo dati na vrijednosti Huri, a tako i članovima.

Jeste li zacratali koji novi projekt?
Pokrenuli smo inicijativu o regionalnoj valorizaciji kreativnosti u marketinškoj komunikaciji. S predstavnicima zemalja regije dogovorili smo da bismo sljedeće godine trebali organizirati prvo regionalno natjecanje na kojem će se ocjenjivati kreativnost u radovima s obzirom na to da je većina oglašivača prisutna regionalno, pa je i većina agencija. Naše agencije se natječu za projekte u Srbiji ili u Bosni ili u Sloveniji kao što predstavnici drugih država ravnopravno sudjeluju na natječajima u Hrvatskoj. S te strane regionalizacija Hure je nužna. I kolege iz drugih zemalja pozdravili su tu inicijativu koja je došla opet od naše strane.

Što nagrada s Effija ili IdejeX znači onome tko je nagradu dobio?
Znače u svakom slučaju, barem s toga komunikacijskog stajališta. Ako je neka kampanja proglašena najboljom u nekoj kategoriji, to oglašivačima predstavlja priznanje da rade kako bi trebali raditi. To posebno dolazi do izražaja kod Effija gdje nije naglasak na nagradi agenciji, već je pravilno raspoređena između oglašivača, agencije i medijske agencije, pri čemu je najveći doprinos oglašivača jer se gleda strategija, rezultati pa tek nakon toga kreativnost.

Rekli ste na početku da je stanje struke loše. Stoji li ona teza da od komunikacijskih kompanija PR-ovci u kriznim vremenima profitiraju, a marketingaši gube?
U početku krize imate puno kriznoga komuniciranja zbog toga što su oglašivači u krizi. S druge strane ako su oglašivači u krizi, to se onda reflektira na marketinške agencije. Zbog toga su PR agencije možda u startu bile u boljoj poziciji, no danas su u jednako nepovoljnoj situaciji što se na kraju krajeva vidi i sa željom PR-ovaca za suradnjom. Ta želja je danas puno veća nego prije tri godine.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu