Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

HTV-ov nekad nedodirljiv Dnevnik na trećemu mjestu

Autor: Majda Žujo
29. ožujak 2012. u 16:20
Podijeli članak —

Dok je HTV-u gledanost pala na 10,2 posto, Dnevnik Nove TV privlači 19,3 posto gledatelja, a i RTL je pretekavši HRT definitvno potvrdio pad najveće televizije

Središnja informativna emisija oduvijek je bila puno više nego tek jedan od televizijskih formata, a njezina gledanost veliki pokazatelj snage neke televizije. No dok je pola stoljeća najgledanija informativna emisija uvjerljivo bio središnji dnevnik HTV-a, već nekoliko godina primat drži Nova TV.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prepoznatljiv stil
Prema rezultatima Nielsen Audience Measurement, od 2010. broj gledatelja središnje informativne emisije HTV-a smanjio se sa 14,1 posto na 10,9 posto u 2012., dok je na Novoj TV taj postotak rastao sa 14,5 posto gledanosti u 2010. na 19,3 posto u 2012. Iako RTL televizija nije doživjela toliko značajan rast ipak je u 2011. pretekla HTV i sa 10,9 posto gledanosti, naspram HTV-ovih 10,2 posto dospjela na drugo mjesto, dok je u 2012. taj postotak povećan na 12,4. Kako je Nova TV privukla najviše gledatelja? Kako kaže PR stručnjak Krešimir Macan, razlog zašto se Nova TV danas nalazi na prvom mjestu gledanosti je sustavan rad na imidžu, prepoznatljivom stilu vijesti i profesionalnom privlačenju gledatelja. Osim toga, dodaje Macan, ključna je bila bitka protiv HTV-a kojeg je Nova TV uspjela svrgnuti s dugogodišnjeg trona svojim objektivnim izvještavanjem u vrijeme kada na HTV-u to nije bio slučaj. “Tu su jako dobro iskoristili priliku i zadobili povjerenje ljudi”, dodaje Macan. “Dinamičan format Dnevnika Nove TV prepoznatljiv je po ekskluzivnosti i brzini donošenja informacija – o svim aktualnostima reporteri Nove TV izvještavaju uživo s mjesta događaja, a inzistiranje na odgovorima najviše rangiranih dužnosnika postali su prepoznatljivi znak našeg informativnog programa”, smatra Iva Gačić, direktorica informativnog programa Nove TV dodajući kako rezultati gledanosti pokazuju da gledatelji prepoznaju objektivan pristup, a to dokazuju i priznanja koja je informativni program Nove TV dobio za svoj rad.

Središnja informativna emisija oduvijek je bila puno više nego tek jedan od televizijskih formata, a njezina gledanost veliki pokazatelj snage neke televizije. No dok je pola stoljeća najgledanija informativna emisija uvjerljivo bio središnji dnevnik HTV-a, već nekoliko godina primat drži Nova TV.

Prepoznatljiv stil
Prema rezultatima Nielsen Audience Measurement, od 2010. broj gledatelja središnje informativne emisije HTV-a smanjio se sa 14,1 posto na 10,9 posto u 2012., dok je na Novoj TV taj postotak rastao sa 14,5 posto gledanosti u 2010. na 19,3 posto u 2012. Iako RTL televizija nije doživjela toliko značajan rast ipak je u 2011. pretekla HTV i sa 10,9 posto gledanosti, naspram HTV-ovih 10,2 posto dospjela na drugo mjesto, dok je u 2012. taj postotak povećan na 12,4. Kako je Nova TV privukla najviše gledatelja? Kako kaže PR stručnjak Krešimir Macan, razlog zašto se Nova TV danas nalazi na prvom mjestu gledanosti je sustavan rad na imidžu, prepoznatljivom stilu vijesti i profesionalnom privlačenju gledatelja. Osim toga, dodaje Macan, ključna je bila bitka protiv HTV-a kojeg je Nova TV uspjela svrgnuti s dugogodišnjeg trona svojim objektivnim izvještavanjem u vrijeme kada na HTV-u to nije bio slučaj. “Tu su jako dobro iskoristili priliku i zadobili povjerenje ljudi”, dodaje Macan. “Dinamičan format Dnevnika Nove TV prepoznatljiv je po ekskluzivnosti i brzini donošenja informacija – o svim aktualnostima reporteri Nove TV izvještavaju uživo s mjesta događaja, a inzistiranje na odgovorima najviše rangiranih dužnosnika postali su prepoznatljivi znak našeg informativnog programa”, smatra Iva Gačić, direktorica informativnog programa Nove TV dodajući kako rezultati gledanosti pokazuju da gledatelji prepoznaju objektivan pristup, a to dokazuju i priznanja koja je informativni program Nove TV dobio za svoj rad.

Na Novoj TV su ponosni i na provođenje istraživanja i upotpunjavanje vijesti analizama. Gledanosti Nove TV tako su svakako doprinijele i priče poput Bolja Hrvatska, pregled tjedna Ivane Petrović, ali i drugi informativni formati poput emisije Provjereno. “Još jedna stvar koja izdvaja program Nove TV od konkurencije je odlična reakcija na sve jači utjecaj interneta u svakodnevnom informiranju”, poručuje Gačić. Taj su utjecaj, kaže, okrenuli u svoju korist pa internet koriste kao dodatni medij za komunikaciju s publikom. “Vjerujem da su gledatelji u Hrvatskoj prepoznali da naš informativni program donosi inovacije, da diže standarde. To je prije svega rezultat rada redakcije koju čine i mlade snage, ali i iskusna, javnosti već dobro poznata imena. Sve je to dovelo do toga da se nakon 50 godina stvori novi termin najgledanije informativne emisije. To je danas 19.15, i dnevnik Nove TV”, zaključuje Gačić. Ipak, na HTV-u smatraju kako su zaustavili pad gledanosti svog središnjeg Dnevnika i preokrenuli nepovoljan trend te povećavaju gledanost.

Velika ulaganja
“To nije niti brz niti jednostavan proces, već nešto što zahtijeva velika ljudska, materijalna i tehnička ulaganja, no HRT za sve to ima kapaciteta i volje”, poručuje Dražen Miočić, vršitelj dužnosti urednika Informativnog programa HTV-a. Kako kaže, gledanost im je svakako bitna, no još važnije im je da kao javna televizija ispunjavaju javni interes, odnosno pružaju istinite, aktualne i provjerene informacije.“Informativni program mijenja se u skladu s vremenom. Obraćamo se mlađoj populaciji, ali koncepcijski svoj program prilagođavamo tako da istovremeno zadržimo i našu tradicionalnu publiku”, poručuje Miočić dodajući kako su aktivniji i preko društvenih mreža i foruma kako bi povećali interakciju s gledateljima. Osim toga, tvrdi kako je HTV-ov Podnevni dnevnik najgledanija informativna emisija na svim nacionalnim televizijama kada se promatra udio u gledanosti (SHR), koji nerijetko doseže i 70 posto.

RTL

‘Rasli smo gotovo 30 posto’
I RTL-u je uspjelo da njihova središnja informativna emisija RTL danas postane gledanija od HTV-ovog središnjeg Dnevnika, a konstantan rast gledanosti bilježe od kad su u listopadu 2010. redizajnirali središnji informativni program. “Prema službenim istraživanjima agencije AGB Nielsen Media Research, RTL Danas je u tjednim i mjesečnim prosječnim gledanostima na čvrstom drugom mjestu, ispred Dnevnika HTV-a. Osim porasta u ciljnoj skupini 18-49 od 15 posto nova redizajnirana središnja informativna emisija zabilježila je i porast od skoro 30 posto na ciljnoj skupini 50+”, tvrdi Ivan Lovreček, glavni urednik Informativnog i magazinskog programa RTL televizije. Kako kaže, u ukupnoj populaciji u prosjeku 500.000 gledatelja prati njihov program.

Autor: Majda Žujo
29. ožujak 2012. u 16:20
Podijeli članak —
Komentari (15)
Pogledajte sve

za vrijeme vladavine zokija “spikera” Dnevnik i sve ostale informativne emisije na HTV 1,2,3 i 4 trebale su započinjati sa KUKURIKUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU, nakon toga da nam dragi vođa održi monolog o uspješnosti i rastu prvih 45 minuta Dnevnika, te nakon toga ostale vijesti, sport i vrijeme u trajanju 15 minuta

Jedna isprika RTL-vom spikeru…nisam mislila da je neozbiljan u smislu neprofesionalan,.,,nego
opušten i jednostavan…..samo naprijed!


HHO:

smijenite Radmana,

dosta je Josipovićeve ‘crvene Hrvatske’


” u Hrvatskoj već 2012. kad je vladajuća lijeva većina Zakonom o HRT-u iz 2012. uklonila civilno društvo iz upravljanja HRT-om i ovim zakonom, u Hrvatskoj popularno nazvanim „Lex Lukašenko”, podržavila HRT.

U tome joj je pomogla agresivna i netolerantna skupina „lijevih” novinara s HRT-a koji su hodočastili u Ured predsjednika Republike, ali i Vlade (potpredsjednici Milanki Opačić) i ministrici kulture (Andrei Zlatar Violić).

Rezultat promjena zakona bio je izbor Gorana Radmana za novog ravnatelja HRT-a. On je krajem 80-ih, pred sam krah komunističkog totalitarizma u Europi, bio posljednji direktor tadašnje Televizije Zagreb. Padom komunizma Radman je morao otići s direktorskog položaja, jer je u prethodnom režimu bio na čelu medija koji je, u skladu s tadašnjim nedemokratskim standardima, gušio slobodu govora.

Već sama činjenica da se na mjesto direktora HRT-a u jednom višestranačkom demokratskom društvu bira osoba koja je osamdesetih godina obnašala visoke funkcije u komunističkom partijskom sustavu, pa je kao takav bio postavljen za čelnog čovjeka tadašnje zagrebačke televizije, znači derogiranje povijesne istine o totalitarnoj prirodi tadašnjeg komunističkog režima.

Odmah po preuzimanju vlasti na HRT-u od strane Radmana započela je čistka politički nepodobnih pojedinaca slična onoj iz 2000. godine.

Radman se posebno iskazao otkazima zaposlenicima na HRT-u na temelju kriterija koje je samovoljno postavio, kršeći svojom arogancijom i samoživošću njihova temeljna ljudska prava. Hrvatski sudovi poništavaju ove njegove otkaze jednog za drugim.

(IO HHO) stoga poziva Hrvatski sabor da:

1. Razriješi dužnosti sadašnjeg ravnatelja HRT-a Gorana Radmana zbog brojnih kršenja zakona i ugroze medijskih sloboda;
2. Izabere novog ravnatelja HRT-a;
3. Imenuje povjerenstvo za izradu novog zakona o HRT-u koje bi ponudilo nacrt novog zakona .”

http://direktno.hr/en/2014/direkt/35377/HHO-smijenite-Radmana-dosta-je-Josipovi%C4%87eve-‘crvene-Hrvatske’.htm



Jel' netko jos ima argument da je Drzava dobar vlasnik? Da cujemo….Netko?

imaš u EU argumenata da boli glava
nije stvar u državi kao zajednici, nego u nakaradnom sustavu podobnosti i pogodnosti u kojemu se pojmom "država" daje svrha i alibi za neodgovornost, glupost, korupciju i nerad nesposobnih političara i njihovih satelita.

[/quote]

Sam si sebi skočio u usta. Takav nakaradni sustav upravo i jest uspostavila socijalna država u obranu “javnog interesa”, sustav u kojem nema konkurencije, slobodnog tržišta nego samo zagarantiranih radnih mjesta o trošku poreznih obveznika bez obzira što i kako radio. A to znamo kuda vodi i to uvijek, bez obzira na stupanj razvoja neke zemlje, političku orijentaciju, kulturološke posebnosti itd, razlike su samo u tome koliko to loše na kraju bude.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close